|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Mikroregulatori i ugradbeni mrežni sustavi
ciljevi predmeta
Razumjeti smisao postojanja i način na koji se projektiraju i programiraju ugradbeni sustavi. Razumjeti načela i zanti kreirati ugradbeni sustav koji komunicira preko lokalnih Ethernet mreža i Interneta.
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:
1. Definirati i razumjeti temeljne pojmove vezane za postupak projektiranja ugradbenog sustava
2. Definirati i razumjeti funkcionalnost pojedinih cjelina ugradbenog sustava.
3. Programirati i povezivati periferne sustave mikroregulatora s ciljem uspostavlojanja funkcionalnosti ugradbenog sustava.
4. Projektirati ugradbeni sustav u ARDUINO okruženju koji očituje funkcionalnost temeljem obrađene informacije iz senzora okruženja.
5. Primijeniti postupak kojim se osigurava mrežni prijenos podataka prikupljenih senzorom.
6. Primijeniti postupak kojim se funkcionalnost ugradbenog sustava očituje na webu.
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Osnove mikrokontrolera: Mikroračunala (modeli programiranja. Karakteristike). Instrukcije i modovi adresiranja. Sistemski pozivi. Interapti. Sat realnog vremena. Tajmeri. Periferne jedinice. A/D i D/A pretvarači. Serijski interface. Primjeri različitih arhitektura mikrokontrolera. Projekti s nekim od komercijalnih mikrokontrolera (ATMEGA 128 i Arduino, Parallax PIC mikrokontrolerom). Osnove rada na mreži. Pregled ugradbenih mrežnih uređaja. Pristup projektiranju. Korištenje IP-a kod lokalnih i Internet komunikacija. Razmjenjivanje poruka korištenjem UDP i TCP-a. Implementacija ugrađenog sustava na TINI i/ili Picoweb kontroleru. Elementi i funkcionalnost hardverskih komponenti. Softver za ugradbene mrežne uređaje. Spajanje i korištenje uređaja.
preporučena literatura
Steven F. Barrett, Arduino Microcontroller Processing for Everyone!, Synthesis Lectures on Digital Circuits and Systems, Morgan & Claypool Publishers, 2010.
David Russeell, Introduction to Embedded Systems Using ANSI C and the Arduino Development Environment, Synthesis Lectures on Digital Circuits and Systems, Morgan & Claypool Publishers, 2010.
Michael Predko , Handbook of Microcontrollers, Tab Books, 1998.
Dan Eisenreich, Brian DeMuth: Designing embedded Internet devices, Newnes (Elsevier Science), ISBN: 1-878707-98-1.
dopunska literatura
Claus Kuhnel, Klaus Zahnert, BASIC Stamp : An Introduction to Microcontrollers,Newnes, 2000.
Han-Way Huang, PIC Microcontroller, Thomson Delmar Learning, 2004.
Jan Axelson: Embedded Ethernet and Internet complete, Lakeview Research LLC, 2003., ISBN: 1-931448-00-0
Microcontroller links http://people.westminstercollege.edu/faculty/rerickson/control/stamplinks.html
Paralax stamp microcontroller http://www.parallax.com/
TINI page http://www.maxim-ic.com/TINIplatform.cfm
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave.
Tijekom laboratorijskih vježbi radi se na projektnim zadacima u manjim grupama
Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
Ocjena(%)=0.3(M1 +M2) +0.4*PROJEKT
M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima
PROJEKT – ocjena u postocima očekivane vrijednosti
Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Osnove mikroregulatora: Mikroračunala (Modeli programiranja. Karakteristike)
|
4 sata |
|
2.
|
Instrukcije i modovi adresiranja. Sistemski pozivi. Prekidi.
|
4 sata |
|
3.
|
Sat realnog vremena. Tajmeri. Periferne jedinice.
|
4 sata |
|
4.
|
A/D i D/A pretvarači. Serijski interface.
|
2 sata |
|
5.
|
Primjeri različitih arhitektura mikrokontrolera. Projekti s nekim od komercijalnih mikrokontrolera ARDUINO).
|
4 sata |
|
6.
|
Osnove rada na mreži. Pregled ugradbenih mrežnih uređaja.
|
2 sata |
|
7.
|
Pristup projektiranju. Korištenje IP-a kod lokalnih i Internet komunikacija. Razmjenjivanje poruka korištenjem UDP i TCP-a. Implementacija ugradbenog sustava u ARDUINO okruženju. Elementi i funkcionalnost hardverskih komponenti. Softver za ugradbene mrežne uređaje. Spajanje i korištenje uređaja.
|
6 sati |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Upoznavanje s ARDUINO razvojnim okruženjem: sklopovske komponente i način programiranja.
|
2 sata |
|
2.
|
Digitalni ulaz - izlaz. Serijski monitor.
|
2 sata |
|
3.
|
Analogni ulaz. PWM izlaz.
|
2 sata |
|
4.
|
Upravljanje brzinom DC motora.
|
2 sata |
|
5.
|
Koračajni i servo motori.
|
2 sata |
|
6.
|
Korištenje GPS modula.
|
2 sata |
|
7.
|
LCD ekran.
|
2 sata |
|
8.
|
Senzori: onewire senzor temperature, analogni senzor (žiroskop), IIC senzor.
|
4 sata |
|
9.
|
Korištenje Ethernet dodatka. Razm,jenjivanje poruka korištenjem UDP i TCP-a: Web server (sa i bez povratne veze), e-mail, alarmni sustav.
|
4 sata |
|
10.
|
Projektni zadaci: GPS modulRF komunikacija, upravljanje relejom i sl.
|
8 sati |
|
