150 Industrijsko inženjerstvo
|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
preduvjeti za upis
Matematika 2
ciljevi predmeta
Osposobjavanje studenata za:
- razumijevanje osnovnih pojmova i zakona termodinamike
- primjenu pojmova i zakona termodinamike na energetske procese i sustave
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:
1. objasniti osnovne pojmove i zakone termodinamike
2. primijeniti pojmove i zakone termodinamike na različite varijante jednostavnijih tehničkih energetskih procesa,
3. proračunati bilance tvari i jednostavnije bilance različitih vrsta tokova energije,
4. izračunati učinkovitosti procesa i energetskih sustava
5. Povezati učinke svih proučavanih procesa s promjenama u okolišu
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Kriterij za izbor stajališta za formulaciju zakona. Dva tipa procesa i vanjskih utjecaja. Temperatura i toplina. Termička jednadžba stanja idealnih plinova i njihovih smjesa. Ekvivalencija topline i rada. Unutarnja energija i Prvi zakon termodinamike. Politropski procesi. Ciklusi. Drugi zakon termodinamike. Entropija. Protočni procesi, entalpija.; karakteristični tehnički protočni procesi. Maksimalni tehnički rad. Dijagrami stanja realnih plinova. Parni ciklusi energetskih i rashladnih postrojenja, toplinskih pumpi. Bilanca energije za parno energetsko postrojenje u cjelini. Vlažan zrak i karakteristični procesi s njime. Izgaranje goriva. Različiti mehanizmi prijenosa topline. Stacionarno provođenje kroz stijenke. Konvekcija, koeficijent prijelaza topline i bezdimenzione relacije za koeficijent prijelaza. Prolaz topline. Izmjenjivači topline. Zračenje energije i prijenos topline zračenjem.
dopunska literatura
F. Bošnjaković: Nauka o toplini I i II, Tehnička knjiga, Zagreb 1978.
N.Ninić: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, FESB – Split, u pripremi za izdavanje.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Na ispitu se provjeravaju stečene kompetencije. On se sastoji iz dva dijela. Na pismenom dijelu se rješavaju zadaci iz navedenog područja kompetencije koju trebaju steći. Drugi dio je usmeni i na njemu se provjerava razumijevanje postupaka primijenjenih pri rješavanje zadataka, te poznavanje osnovnih pojmova i zakona termodinamike. Ovo poznavanje se provjerava bilo izravno pitanjima, bilo na konkretnim jednostavnim primjerima. S kompetencijama koje trebaju steći i s načinom njihove provjere studenti se upoznavaju na početku tečaja.
Kao alternativa pismenom dijelu ispita, tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 13 tjedana nastave (15 tjedana nakon početka semestra). Na samom pismenom dijelu ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz oba dijela ispita, tako da se bez položenog pismenog ne izlazi na usmeni dio. Konačna se ocjena utvrđuje ravnopravno, prema dobivenim postotcima u oba dijela.
Ispitni rokovi:
Završni ispiti (obvezni):.
Popravni ispit:
Komisijski ispit:
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Kriterij za izbor stajališta za fomulaciju zakona. Predmet termodinamike, dva vanjska utjecaja, te tlak, volumen i temperatura kao veličine stanja. Termička jednadžba stanja idealnih plinova.
|
2 sata |
|
2.
|
Dva načina izražavanja količine tvari. Smjese idealnih plinova. Temperaturne dilatacije čvrstih tijela i tekučina.
|
3 sata |
|
3.
|
Prvi zakon termodinamike, veza unutarnje energije sa mjerljivim veličinama stanja. Kalorička jednadžba stanja idealnih plinova. Primjena prvog zakona na idealne plinove.
|
3 sata |
|
4.
|
Izobarni, izohorni, izotermni i adijabatski procesi. Politrope. Kružni procesi. Otto ov, Dieselov i Carnotov ciklus. Unutarnji i vanjski neravnotežni procesi.
|
3 sata |
|
5.
|
Drugi zakon termodinamike. Dvije posljedice Drugog zakona. Analitički izraz Drugog zakona za ravnotežne procese. Veza entropije sa mjerljivim veličinama stanja za idealne plinove. Analitički izraz Drugog zakona za neravnotežne procese
|
3 sata |
|
6.
|
Protočni sustavi. Pojam entalpije i tehničkog rada. Prvi zakon termodinamike za protočne sustave. Izraz za rad ravnotežnog protočnog procesa. Prigušivanje. Karakteristični tehnički protočni procesi sa izmjenom topline bez rada. Procesi sa radom bez topline.
|
3 sata |
|
7.
|
Realni plinovi – p-v dijagrami stanja umjesto jednadžbi stanja. Molierov h – s dijagram i T – s dijagram. Upotreba dijagrama i tablica. Rankine Clausiusov ciklus bez i sa pregrijanja pare. Pojam o regeneraciji topline, stupnjevi djelovanja i pojednostavljene sheme parno – energetskih postrojenja.
|
3 sata |
|
8.
|
Provjera znanja - I Kolokvij
|
3 sata |
|
9.
|
Ciklusi rashladnih postrojenja i koeficijenti hlađenja. Glavna svojstva rashladnih fluida. Toplinske pumpe (dizalice topline).
|
3 sata |
|
10.
|
Vlažan zrak kao radno tijelo. h-x dijagram. Karakteristični procesi vlažnog zraka. Osnove ishlapljivanja.
|
4 sata |
|
11.
|
Izgaranje goriva. Brojčana karakterizacija goriva i izgaranja: toplinska moć goriva, temperatura adijabatskog izgaranja i temperatura zapaljenja goriva. Potrebna količina zraka. Određivanje pretička zraka iz sastava produkata izgaranja.
|
3 sata |
|
12.
|
Prijenos topline: tri različita mehanizma prijenosa. Prijenos topline provođenjem.
|
3 sata |
|
13.
|
Prijenos topline prijelazom (konvekcija). Fizikalni mehanizam konvekcije, koeficijent prijelaza topline i Nu – značajka. Uvjeti sličnosti konvektivnih procesa. Postupak određivanja koeficijenta prijelaza topline.
|
3 sata |
|
14.
|
Prijenos topline zračenjem. Pojam crnog tijela i «crnog» zračenja. Prolaz topline, orebrenja površina stijenki. Izmjenjivači topline. Proračun izmjenjivača topline.
|
3 sata |
|
15.
|
Provjera znanja - II Kolokvij
|
3 sata |
| |
Nastavne jedinice za Auditorne vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Predmet termodinamike, dva vanjska utjecaja, te tlak, volumen i temperatura kao veličine stanja. Termička jednadžba stanja idealnih plinova.
|
2 sata |
|
2.
|
Dva načina izražavanja količine tvari. Smjese idealnih plinova. Temperaturne dilatacije čvrstih tijela i tekućina.
|
2 sata |
|
3.
|
Prvi zakon termodinamike, veza unutarnje energije sa mjerljivim veličinama stanja. Kalorička jednadžba stanja idealnih plinova. Primjena prvog zakona na idealne plinove.
|
2 sata |
|
4.
|
Izobarni, izohorni, izotermni i adijabatski procesi. Politrope. Kružni procesi. Otto ov, Dieselov i Carnotov ciklus. Unutarnji i vanjski neravnotežni procesi.
|
2 sata |
|
5.
|
Drugi zakon termodinamike. Dvije posljedice Drugog zakona. Analitički izraz Drugog zakona za ravnotežne procese. Veza entropije sa mjerljivim veličinama stanja za idealne plinove. Analitički izraz Drugog zakona za neravnotežne procese
|
2 sata |
|
6.
|
Protočni sustavi. Pojam entalpije i tehničkog rada. Prvi zakon termodinamike za protočne sustave. Izraz za rad ravnotežnog protočnog procesa. Prigušivanje. Karakteristični tehnički protočni procesi sa izmjenom topline bez rada. Procesi sa radom bez topline.
|
2 sata |
|
7.
|
Realni plinovi – p-v dijagrami stanja umjesto jednadžbi stanja. Molierov h – s dijagram i T – s dijagram. Upotreba dijagrama i tablica. Rankine Clausiusov ciklus bez i sa pregrijanja pare. Pojam o regeneraciji topline, stupnjevi djelovanja i pojednostavljene sheme parno – energetskih postrojenja.
|
2 sata |
|
8.
|
Ciklusi rashladnih postrojenja i koeficijenti hlađenja. Glavna svojstva rashladnih fluida. Toplinske pumpe (dizalice topline).
|
2 sata |
|
9.
|
Vlažan zrak kao radno tijelo. h-x dijagram. Karakteristični procesi vlažnog zraka.
|
2 sata |
|
10.
|
Izgaranje goriva. Brojčana karakterizacija goriva i izgaranja: toplinska moć goriva, temperatura adijabatskog izgaranja i temperatura zapaljenja goriva. Potrebna količina zraka. Određivanje pretička zraka iz sastava produkata izgaranja.
|
2 sata |
|
11.
|
Prijenos topline: tri različita mehanizma prijenosa. Prijenos topline provođenjem.
|
2 sata |
|
12.
|
Prijenos topline prijelazom (konvekcija). Fizikalni mehanizam konvekcije, koeficijent prijelaza topline i Nu – značajka. Uvjeti sličnosti konvektivnih procesa. Postupak određivanja koeficijenta prijelaza topline.
|
2 sata |
|
13.
|
Prijenos topline zračenjem. Pojam crnog tijela i «crnog» zračenja. Prolaz topline, orebrenja površina stijenki. Izmjenjivači topline. Proračun izmjenjivača topline.
|
2 sata |
|
