|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Teorija i tehnika mjerenja
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za:
• razumijevanje temeljnih postavki teorije i tehnike mjeriteljstva
• stjecanje specifičnih vještina u metodama i tehnikama mjeriteljstva i kontrole nekih veličina
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- Interpretirati osnovne mjeriteljske pojmove.
- Klasificirati mjerne pogreške.
- Provesti mjerenja na području industrijskog mjeriteljstva.
- Procijeniti mjernu nesigurnost rezultata mjerenja.
- Koristiti statističke alate i metode u postupku analize, usporedbe i validacije rezultata mjerenja.
- Vrjednovati rezultate mjerenja na osnovi kritičkog razmišljanja i intelektualnog poštenja
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 13 tjedana
|
| |
|
15 sati
1 sat tjedno × 13 tjedana
|
sadržaj
1. TEORIJA MJERENJA:
Osnove pojmovi u mjeriteljstvu. Mjerni etaloni. Umjeravanje. Mjeriteljska sljedivost. Mjerna točnost i preciznost. Mjerne pogreške. Statistička obrada mjernih rezultata izravno mjerene fizikalne veličine. Nepouzdanost aritmetičke sredine. Mjerna nesigurnost. Posredno mjerenje fizikalne veličine.
Mjerni pretvornici: Statičke značajke mjernih pretvornika: ulazne značajke mjernih pretvornika, izlazne značajke mjernih pretvornika, prijenosne značajke mjernih pretvornika. Dinamičke značajke mjernih pretvornika. Statističke značajke mjernih pretvornika. Vrste mjernih pretvornika.
Mjerni mostovi. Pojačala. A/D pretvornici. Filtri.
Mjerni pretvornici pomaka (otpornički, kapacitivni, induktivni).
Analiza mjernog sustava.
2. TEHNIKA MJERENJA (NEKIH) FIZIKALNIH VELIČINA:
Mjerenje duljine: Mjerni pretvornici i instrumenti u mjerenju dimenzija, oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje. Sustavne pogreške u mjerenju dimenzija, oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje. Mjerenje i kontrola kutova, navoja i zupčanika. Mjerenje i kontrola površinske hrapavosti. Mjerenje oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje.
Mjerenje temperature.
Mjerenje sile i momenta.
Mjerenje tlaka.
Mjerenje brzine fluida.
preporučena literatura
Runje, B: Predavanja iz kolegija Teorija i tehnika mjerenja, FSB, Zagreb, 2014.
Figliola, R. S., Beasley, D. E.: Theory and Design for Mechanical Measurements, John Wiley & Sons, 2011.
Morris, A. S.: Measurement and Instrumentation Principles, Butterworth-Heinemann; 3rd edition, 2001.
Whitehouse, D. J.: Surfaces and their Measurement, Butterworth-Heinemann; 1st edition, 2002.
Smith, G. T.: Industrial Metrology: Surfaces and Roundness, Springer, 2002.
dopunska literatura
Bilić, B.: Predavanja postavljena na servis Merlin FESB-a
Bilić, B.: Teorija i tehnika mjerenja, FESB, Split, 2007.
Farago, F. T., Curtis, M. A.: Handbook of Dimensional Measurement, Industrial Press Inc, New York, 1994.
Bucher, Jay L.: The Metrology Handbook, ASQ Quality Press, 2012.
Zaimović-Uzunović, N., Lemeš, S., Denjo, D., Softić, A.: Proizvodna mjerenja, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica, 2009.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
• Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
• Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
• Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika
• Samoevaluacija nastavnika
• Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Gradivo predmeta podijeljeno je na dva dijela:
1. dio - gradivo do kolokvija
2. dio - gradivo nakon kolokvija.
Da bi se dobila pozitivna ocjena iz predmeta (položio ispit), iz svakog dijela predmeta student/studentica mora ostvariti najmanje 50% bodova.
Provedba kolokvija:
Nakon 7. tjedna nastave održat će se kolokvij koji se odnosi na gradivo prvog dijela predmeta. Kolokviju mogu pristupiti studenti/studentice koji su do kolokvija prisustvovali na najmanje 50% predavanja te koji su izostali najviše s jedne laboratorijske vježbe.
Ako student/studentica na kolokviju dobije najmanje 50% od ukupnog broja bodova, smatrat će se da je položio/položila prvi dio predmeta te ga do kraja ove akademske godine ne mora ponovno polagati. Ako student/studentica nije zadovoljan/zadovoljna ocjenom dobivenom na kolokviju, može ga ponovno polagati na ispitu.
Provedba ispita:
Po završetku semestra održat će se ispiti. Ispitu mogu pristupiti studenti/studentice koji su prisustvovali na najmanje 50% predavanja te koji su izostali najviše s jedne laboratorijske vježbe.
Ispiti se sastoje od dva dijela: prvi dio odnosi se na gradivo predmeta koje je uključeno u kolokvij, a drugi dio na gradivo nakon kolokvija.
Studenti/studentice koji su gradivo prvog dijela predmeta položili na kolokviju, na ispitima polažu samo gradivo iz drugog dijela predmeta.
Studenti/studentice koji gradivo prvog dijela predmeta nisu položili na kolokviju, na ispitima polažu cjeloviti ispit koji je podijeljen na dva dijela, ali se tijekom ispravljanja ispita svaki dio boduje zasebno.
Ako student/studentica na ispitu iz jednog dijela predmeta dobije najmanje 50% od ukupnog broja bodova, smatrat će se da je položio/položila taj dio predmeta te ga do kraja ove akademske godine ne mora ponovno polagati.
Kolokvij i ispiti se provode u pismenoj formi, a sastoje se od teorijskih pitanja i numeričkih zadataka. Nastavnik zadržava pravo održavanja kolokvija i ispita i u usmenoj formi.
Ocjena iz predmeta u postotku: OP (%) = 0,5 (M1 + M2)
M1, M2 – postotci bodova iz prvog (M1), odnosno drugog (M2) dijela predmeta (M1 i M2 moraju biti jednaki ili veći od 50 %)
Ocjena iz predmeta, OP:
50 % do 60 % - dovoljan (2)
61 % do 75 % - dobar (3)
76 % do 90 % - vrlo dobar (4)
91 % do 100 % - izvrstan (5)
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
TEORIJA MJERENJA: Uvod u mjeriteljstvo. Osnovni pojmovi u mjeriteljstvu: mjerena veličina, mjerna jedinica, mjerna metoda, mjerilo, mjerni postupak, mjerni rezultat, mjerna nesigurnost. Sastavnice mjernog jedinstva: mjeriteljska infrastruktura, međunarodni sustav mjernih jedinica (SI), mjerni etaloni, umjeravanje, mjeriteljska sljedivost.
|
3 sata |
|
2.
|
TEORIJA MJERENJA: Statistička analiza rezultata izravno mjerene fizikalne veličine.
|
2 sata |
|
3.
|
TEORIJA MJERENJA: Mjerna točnost i preciznost. Mjerne pogreške: Apsolutna i relativna mjerna pogreška. Grube, sustavne i slučajne mjerne pogreške. Aksiomi teorije slučajnih pogrešaka. Normalna distribucija.
|
2 sata |
|
4.
|
TEORIJA MJERENJA: Nepouzdanost aritmetičke sredine. Opća aritmetička sredina. Posredno mjerenje fizikalne veličine: aritmetička sredina, standardno odstupanje, nepouzdanost aritmetičke sredine, sustavna pogreška posredno mjerene fizikalne veličine.
|
2 sata |
|
5.
|
TEORIJA MJERENJA: Mjerna nesigurnost: izvori mjerne nesigurnosti, procjena mjerne nesigurnosti.
|
2 sata |
|
6.
|
TEORIJA MJERENJA: Kvaliteta mjernog sustava.
|
2 sata |
|
7.
|
TEORIJA MJERENJA: Mjerni pretvornici: Statičke značajke mjernih pretvornika: ulazne značajke mjernih pretvornika (mjerena veličina, mjerno područje, mjerni opseg); izlazne značajke mjernih pretvornika (mjerni signal, područje mjernog signala, raspon mjernog signala); prijenosne značajke mjernih pretvornika (linearnost, osjetljivost, razlučivost, histereza, prag pokretljivosti i mrtva zona, zasićenje, stabilnost, utjecaj okoliša, trošenje i starenje. Dinamičke značajke mjernih pretvornika. Statističke značajke mjernih pretvornika (točnost, preciznost, pouzdanost).
Mjerni mostovi. Pojačala. A/D pretvarači. Filtri.
Mjerni pretvornici pomaka (otpornički, kapacitivni, induktivni).
|
5 sati |
|
8.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerni pretvornici i instrumenti za mjerenje dimenzija, odstupanja od oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje.
|
3 sata |
|
9.
|
KOLOKVIJ 1
|
2 sata |
|
10.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Sustavne pogreške u mjerenju dimenzija, oblika, orijentacije, smještaja i vrtnje
|
1 sat |
|
11.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje kuta.
|
2 sata |
|
12.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje i kontrola navoja.
|
1 sat |
|
13.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje i kontrola zupčanika.
|
2 sata |
|
14.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje površinske hrapavosti.
|
3 sata |
|
15.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje odstupanja od oblika.
|
2 sata |
|
16.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje odstupanja od orijentacije, smještaja i vrtnje.
|
2 sata |
|
17.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje sile i momenta: Mjerni pretvornici sile i momenta. Mjerenje sile i momenta s pomoću rasteznih metalnih mjernih vrpca.
|
1 sat |
|
18.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje temperature: Temperaturne ljestvice. Termometri rastezanja (kapljevinski, metalni: bimetalni i štapni, tlačni). Otpornički termometri/termootpornici (RTD - otporni temperaturni detektori i termistori). Termoparovi. Termometri zračenja.
|
3 sata |
|
19.
|
MJERENJE FIZIKALNIH VELIČINA: Mjerenje tlaka: Vrste tlakova. Kapljevinski (tekućinski) i deformacijski pretvornici tlaka.
Mjerenje brzine fluida.
|
1 sat |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Upoznavanje s mjernim instrumentima za dimenzija, oblika i položaja
Atestiranje mjerne ure prema DIN 878
Mjerenje osnog razmaka s univerzalnim pomičnim mjerilom i s mjerilom za mjerenje osnog razmaka
Mjerenje unutarnjeg promjera s pomoću trokrakog mikrometra
|
2 sata |
|
2.
|
Mjerenje unutarnjeg promjera s pomoću subita
Mjerenje kuta prizme s pomoću graničnih mjerki, valjčića i mjerne ure
Mjerenje vanjskog kuta prizme s pomoću kutomjera
|
2 sata |
|
3.
|
Mjerenje kuta konusa s pomoću sinus ravnala
Mjerenje kuta unutarnjeg konusa
Mjerenje srednjeg promjera vijka mikrometrom
|
2 sata |
|
4.
|
Diobena glava: posredno i diferencijalno dijeljenje
Mjerenje srednjeg promjera vijka s pomoću tri žice
|
2 sata |
|
5.
|
Mjerenje tetivne debljine zuba s pomičnim mjerilom
Mjerenje debljine zuba s pomoću mikrometra (mjera preko više zubi)
Mjerenje radijalnog udara zupčanika
|
2 sata |
|
6.
|
Mjerenje ravnoće površine
Mjerenje radijalnog udara vratila
Mjerenje površinske hrapavosti
|
2 sata |
|
7.
|
Izrada dokumentiranog mjernog postupka (plan mjerenja i kontrole)
|
2 sata |
|
8.
|
Predaja i kontrola izvješća sa vježbi
|
1 sat |
|
