|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Osposobljenost za korištenje programskog jezika C u rješavanju programerskih zadataka.
očekivani ishodi učenja
Nakon završenog kolegija, studenti će biti sposobni (studenti će moći):
1. Kreirati algoritam za rješavanje jednostavnih programerskih i numeričkih problema,
2. Upotrijebiti sintaksu i semantiku programskog jezika C u kreiranju programskog koda.
3. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi polja i petlje.
4. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi funkcije.
5. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi pokazivače, pokazivače na funkciju i polje pokazivača.
6. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi rekurzivne funkcije.
7. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi strukture i pokazivače na strukture.
8. Osmisliti, primijeniti, testirati i otkloniti greške u programu koji koristi datoteke.
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
10 grupa
|
sadržaj
Uvod u semantiku C programskog jezika – osnovni tipovi, varijable, izrazi. Deklariranje korisničkih tipova podataka. Ukalupljivanje (cast) podataka. Strukture. Pobrojani tipovi. Unije. Funkcije. Prijenos parametara po vrijednosti i po referenci. Doseg i trajanje varijable. Pokazivači. Adresni operatori. Pointeri i nizovi. Alociranje memorije. Manipulacija nad bitovima. Ulazno-izlazne operacije. Modularno programiranje i funkcionalna dekompozicija programa. Leksički pretprocesor: korištenje simbola, makro naredbi i zaglavlja. Uvjetno kompajliranje. Definicija automatskih, statičkih i vanjskih varijabli. Razlika između statičkih i vanjskih funkcija. Apstraktni tipovi podtaka – primjeri stog, red, lista, stablo. Stil programiranja.
preporučena literatura
Željan Lozina: Uvod u programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 2006.on line literatura: GNU manulas
dopunska literatura
Herbert Shildt: C: The complete reference, Osborne/McGraw-Hill, 4th ed., 2000.
Eric Roberts: Programming abstractions in C, Addison Weslay, 1998.
Bayron Gottfried: Programming with C, McGraw-Hill/schaum's outlines, 2nd ed. 1996.on line tecajevi
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se dva kolokvija. Prvi kolokvij (K1) odrzat ce se polovicom semestra, a drugi kolokvij (K2) na kraju semestra.
Prvi kolokvij sastoji se od dva programska zadatka:
- Svaki programski zadatak sastoji se od dva dijela i nosi 20 bodova (ukupno 40 bodova).
Drugi kolokvij sastoji se od dva programska zadatka i jednog teoretskog zadatka (ukupno 60 bodova),
- Svaki programski zadatak sastoji se od dva dijela i nosi 20 bodova.
- Teoretski zadatak sastoji se od nekoliko kratkih pitanja s 4 ponuđena odgovora. Samo je jedan odgovor točan. Točan odgovor nosi +3 poena, a netočan -1 poen. Teoretski zadatak ukupno nosi 20 bodova.
Pojedini kolokvij se smatra položenim ukoliko je student ostavrio najmanje 20 bodova.
Ukupno bodova(%) = K1 + K2
Student na završnim ispitima polaže onaj dio gradiva koji nije položio na kolokvijima.
Konačna se ocjena, pod uvjetom da je student položio oba kolokvija, utvrđuje na kraju semestra (nakon završenih rokova) na sljedeći način:
15% najnize rangiranih - dovoljan (2)
35% sljedecih - dobar (3)
35% sljedecih - dobar (4)
15% najbolje rangiranih - izvrstan (5)
Popravni ispit: Popravni ispit je jedna cjelina. Popravni ispit se sastoji od dva zadatka. Potrebno je riješiti jedan zadatak za pozitivnu ocjenu. Na popravnom ispitu najviša ocjena je dovoljan (2).
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod. Ponavljanje temeljnih pojmova. Računalo, procesor, memorija. Program. Programski jezik. Paradigme: objektna, logička, funkcijska. Prevoditelj i interpreter. Apatrakcija. Objekt. Varijabla. Konstanta.
|
3 sata |
|
2.
|
Algoritmi - osnovni pojmovi: linijska, ciklična i razgranata struktura. Naredbe kontrole toka. Primjeri implementacija u u programskom jeziku C.
|
3 sata |
|
3.
|
Objekti i varijable. Tip. Pokazivači.
|
3 sata |
|
4.
|
Funkcija. Mehanizam poziva. Stog. Skrivanje.
|
3 sata |
|
5.
|
Pokazivači i funkcije.
Dinamičko alociranje memorije. Rad s objektima.
|
3 sata |
|
6.
|
Polja. Polja i pokazivači. Nizovi znakova.
Doseg. Vijek. Mapa memorije. Memorijske klase. Sijena (shedow).
|
3 sata |
|
7.
|
Struktura. Unije. Enumerirani tip. (Konstante: pregled)
Strukture i pokazivači.
Strukturno, proceduralno, modularno.
|
3 sata |
|
8.
|
Ponavljanje - Međuispit
|
3 sata |
|
9.
|
Predprocesorske instrukcije. Strukture podataka: red, stog, lista, stablo. Primjeri u C.
Algoritmi: iteracija i rekurzija. Pretraživanje. Sortiranje.
|
3 sata |
|
10.
|
Biblioteke. Standardne biblioteke.
Rad s funkcijama iz standardne biblioteke: rukovanje nizovima znakova.
|
3 sata |
|
11.
|
Rad s datotekama.
|
3 sata |
|
12.
|
Grafičke biblioteke (SDL, Open GL)
|
3 sata |
|
13.
|
Objekt i objektno programiranje.
|
3 sata |
|
14.
|
Objekt razlomak.
|
3 sata |
|
15.
|
Ponavljanje - Međuispit
|
3 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Ponavljanje, varijable, tip, pokazivac, ispis.
|
2 sata |
|
2.
|
Naredbe kontrole toka. Funkcija.
|
2 sata |
|
3.
|
Pokazivaci i funkcije, polja.
|
2 sata |
|
4.
|
Polja i pokazivaci I. Dinamicko alociranje memorije.
|
2 sata |
|
5.
|
Pokazivaci na funkcije.
|
2 sata |
|
6.
|
Polja i pokazvaci II, pokazvac na pokazivac.
|
2 sata |
|
7.
|
Rekurzija.
|
2 sata |
|
8.
|
Ponavljanje - Međuispit
|
2 sata |
|
9.
|
Struktura.
|
2 sata |
|
10.
|
Struktura i pokazivaci.
|
2 sata |
|
11.
|
Rad s datotekama
|
2 sata |
|
12.
|
Rad s funkcijama iz standardne biblioteke: rukovanje nizovima znakova, slučajni brojevi.
|
2 sata |
|
13.
|
Bit operatori i polje bitova.
|
2 sata |
|
14.
|
Numerički zadaci. Numeričko integriranje, maksimum i minimum funkcije.
|
2 sata |
|
15.
|
Ponavljanje - Međuispit
|
2 sata |
|
