|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Uvod u računala i programiranje
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o:
• arhitekturi i osnovnim djelovima računala
• brojevnim sustavima i predstavljanju podataka
• načinu predstavljanja podataka u memoriji računala,
• semantičkim strukturama koje grade programski kod,
• tehnikama programiranja u programskom jeziku C,
• korištenju MATLAB-a
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:
Definirati područja računarstva i ulogu algoritma kao temelja funkcionalnosti
Opisati način na koji se jednostavni tipovi podataka pohranjuju u memoriji računala i ilustrirati postupak na konkretnim primjerima
Definirati i primijeniti ulogu operatora, te značenje i kodiranje izraza
Primijeniti osnovne semantičke strukture: pridruživanje, grananje, ponavljanje i funkciju
Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema C jezikom.
Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema MATLAB programskim alatom.
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Povijest računarstva Osnovni logički sklopovi. Binarno predstavljanje podataka i upravljanje informacijama. Logička svojstva vrata i Booleove funkcije. Bistabili, registri, memorija. Instrukcijski formati. Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije.
Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri. Programiranje. Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable. Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Logički izrazi. Slijedno izvođenje, grananje i petlja. Nizovi. Potprogrami i parametri. Tehnike debugiranja. Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
preporučena literatura
J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004.
Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005
R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005
dopunska literatura
Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1990.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6(7) tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave.
Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija.
Pozitivna ocjena se dobija na slijedeći način:
75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
Ocjena(%)=0.4(M1 +M2) +0.1(L1+L2)
L1, L2- bodovi na kolokvijima iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima.
M1, M2- bodovi na kolokvijima sa predavanja izraženi u postocima
Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedećinačin:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja izadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva zadatka iz programiranja.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod: Povijesni pregled.
|
3 sata |
|
2.
|
Brojevni sustavi. Binarno predstavljanje podataka.
|
3 sata |
|
3.
|
Programiranje: Tipovi podataka, konstante, varijable.
|
3 sata |
|
4.
|
Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Korištenje operatora: aritmetički, logički, relacijski, bitznačajni.
|
3 sata |
|
5.
|
Programiranje: Slijedno izvođenje, grananje.
|
6 sati |
|
6.
|
Programiranje: Petlja. Primjeri tipičnih programskih zadataka.
|
6 sati |
|
7.
|
Programiranje: Funkcije.
|
3 sata |
|
8.
|
Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja.
|
3 sata |
|
9.
|
Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka.
|
1 sat |
|
10.
|
Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
|
1 sat |
|
11.
|
Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije.
|
1 sat |
|
12.
|
Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
|
2 sata |
|
13.
|
Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB).
|
6 sati |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Temeljna struktura C programa.
|
2 sata |
|
2.
|
Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri.
|
6 sati |
|
3.
|
Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka.
|
4 sata |
|
4.
|
Funkcije u C-u.
|
4 sata |
|
5.
|
Blokovska struktura programa. Moduli.
|
2 sata |
|
6.
|
Nizovi.
|
4 sata |
|
7.
|
Matlab – osnove
|
2 sata |
|
8.
|
Matlab – programiranje
|
2 sata |
|
9.
|
Razni ispitni primjeri.
|
4 sata |
|
