|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Razumjeti primjenu i preporučiti brodske pogonske i pomoćne strojeve i uređaje.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
– Analizirati osnovne principe rada i funkciju osnovnih brodskih strojeva i uređaja,
– Preporučiti glavne brodske strojeve i uređaje obzirom na primjenu, energetske potrebe i postavljene zahtjeve i pravila
– Izabrati elemente pogonskog sustava i pomoćnih sustava: goriva, ulja, rashladnog medija, ispuha i dovoda zraka
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
0 sati tjedno × 0 tjedana
|
sadržaj
Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Brodski generatori pare: klasifikacija, opis, funkcioniranje, automatika generatora pare.
Brodske parne turbine: klasifikacija po tipovima i namjeni, snaga na spojci, potrošnja pare, zupčasti prijenosnici, turboelektrični pogon.
Brodske plinske turbine: klasifikacija, konstrukcijske izvedbe, opis rada, primjena. Razvoj pogonskog plinsko-turbinskog postrojenja. Goriva za plinske turbine.
Brodski pogonski Diesel motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri.
Priprema smjese i izgaranje u motorima s kompresijskim paljenjem. Uređaji za stvaranje smjese kod Diesel motora.
Izmjena radnog medija kod dvotaktnih i četverotaktnih motora.
Definicija i metode prednabijanja. Efikasnost turbopunjača. Osnovne konstrukcijske karakteristike turbopunjača.
Diesel motori: sporohodni, srednjehodni, brzohodni.
Ugradnja glavnog pogonskog stroja u brod. Isprobavanje glavnog pogonskog stroja na probnom stolu, na probnoj vožnji. Efikasnost propulzije. Veza između broda i propelera. Snage motora i karakteristike propelera.
Sustavi rashlada, goriva i ulja za podmazivanje. Rashladnici vode i ulja, filteri, separatori.
Brodski pomoćni strojevi: Diesel generatori, kompresori, pumpe.
Vrste propelera i propelerne propulzije, cikloidni ili Voith-Schneider-ov propeler, slobodno rotirajući propeler, kontrarotirajući propeleri, vodeno mlazna propulzija, Hovercraft propulzija. Osovinski vod: odrivni ležaj, međuosovine, propelerne osovine, statvena cijev i ležajevi.
Diesel-električni pogon. Kombinirana pogonska postrojenja. IMO propisi.
preporučena literatura
Radica G. Predavanja iz predmeta Brodski propulzijski sustavi
Grljušić M. Pogonski pomorski sustavi. Interna skripta, FESB, 2001.
Šneller S, Parat Ž. Pogon broda II. Sveučilište u Zagrebu, FSB, 1999.
dopunska literatura
Radica G. Predavanja iz predmeta Brodski propulzijski sustavi
Grljušić M. Pogonski pomorski sustavi. Interna skripta, FESB, 2001.
Šneller S, Parat Ž. Pogon broda II. Sveučilište u Zagrebu, FSB, 1999.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi. Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita. Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika. Samoevaluacija nastavnika. Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima ili cjelovito gradivo. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 90 minuta i usmeni (prema potrebi). Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorije i zadataka na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli: Ocjena(%) = 0,5 (M1 + M2)
gdje su aktivnosti izražene u postocima M1, M2 - bodovi na međuispitima.
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku.. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani (teorija i zadaci) i traje 90 minuta i po potrebi usmeni.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
| Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica. |
| |
Nastavne jedinice za Konstrukcijske vježbe |
Broj sati |
| Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica. |
|
