262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Po završetku ovoga kolegija studenti će moći kritički evaluirati i usporediti koncepte vezane za projektni vijek tehničkog sustava, posutupke njegova održavanja i sigurnosti korištenja.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog kolegija moći:
1. Vrednovati postupke i predložiti strategiju održavanja.
2. Komentirati postupke održavanja i rizike korištenja tehničkog sustava.
3. Povezati različite koncepte modeliranja pouzdanosti i raspoloživosti.
4. Procijeniti raspoloživosti i troškove održavanja.
5. Usporediti utjecaje na životni vijek tehničkog sustava.
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Krivulja mortaliteta. Povijesni razvoj, načela i područja primjene postupaka i strategija održavanja. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti. FMEA i RCA metode. Pregled i temeljnje značajke modova kvara. Pouzdanost dijelova bez obnavljanja. Modeli konstantne i vremenski promjenjive učestalosti kvarova. Analiza podataka o životnom vijeku: potpuni i cenzorirani podaci, parametarski i neparametarski modeli, izbor modela. Projektni životni vijek. Weibullovi modeli. Optimalni interval preventivnog održavanja. RBD: serijska konfiguracija i modeli redudancije. Ocjena mogućih rizika (IEC 62061). Osnove Markovljevih modela. Preraspodjela opterećenja. Modeli degradacije sa i bez obnavljanja. Pregled utjecaja na sposobnost za održavanje. Raspoloživost. Uloga, vrste i područje primjene tehničke dijagnostike. Fizikalni modeli pouzdanosti. Uhodavanje i ubrzano testiranje. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.
preporučena literatura
Barle, J.: Pouzdanost u funkciji održavanja tehničkih sustava, (priručnik za studente-autorizirana predavanja), FESB, Split, 2009.
Kobbacy K.A.H.; Murthy D.N.P. (eds): Complex System Maintenance Handbook, Springer, 2008.
dopunska literatura
Rausand M.; Høyland A.: System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications, 2nd Ed., Wiley-Interscience, 2003..
Ebeling C.: An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering, McGraw-Hill, 1996.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacija.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Ispit se polaže kroz dvije povezane cjeline:
1) klasičan način pismenog i usmenog ispita,
Na ispitu (kolokviju) se postavljaja ukupno 5 pitanja. Svako pitanje donosi max. 10 bodova. Ocjena se formira prema ukupnome zbroju bodova: 89-100%= 5, (Izvrstan), 77-88%= 4, (Vrlo dobar), 64-76%= 3, (Dobar), 50-63%= 2, (Dovoljan), 0-49% = 1, (Nedovoljan).
2) izrada i obrana seminarskog rada koji obrađuje jednu od naprednih cjelina.
Seminarski se rad sastoji od izrade pisanog dijela (opsegom i formom sličnog stručnom izvještaju ili tehničkom opisu) i njegove prezentacije u trajanju od 15 minuta. Izrada seminarskog rada se obavlja na vježbama iz drugog dijela uz redovite konzultacije s predmetnim nastavnikom.
Ispitni rokovi:
Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita održati će se prema rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta.
|
3 sata |
|
2.
|
Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja.
|
3 sata |
|
3.
|
Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA).
|
2 sata |
|
4.
|
Analize poznatih kvarova i procesa održavanja - neparametarske metode, potpuni i cenzorirani podaci.
|
3 sata |
|
5.
|
Parametarske metode procijene pouzdanosti. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara (Weibullov, Eksponencijalni model i Lognormalni modeli). Papir pouzdanosti, maksimalna vjerodostojnost (MLE). Intervali povjerenja.
|
6 sati |
|
6.
|
Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija.
Optimalni interval preventivnog održavanja.
-
|
4 sata |
|
7.
|
Sposobnost za održavanje i raspoloživost. Utjecajne veličine i osnovni modeli.
|
3 sata |
|
8.
|
Pouzdanost obnovljivih sustava – procesi brojanja (HPP i NHPP).
|
3 sata |
|
9.
|
Tehnička dijagnostika (uloga u procesima održavanja). Procedura, vrste i osnovni indikatori, područje primjene tehničke dijagnostike.
|
3 sata |
|
10.
|
Fizikalno modeliranje pouzdanosti i ubrzano testiranje.
|
2 sata |
|
11.
|
Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja.
|
4 sata |
|
12.
|
Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.
|
2 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Održavanja tehničkoga sustava - specifičnosti prema području primjene.
Uvodno o ocjeni mogućih rizika (IEC 62061).
|
1 sat |
|
2.
|
Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja - neparametarske metode, potpuni i cenzorirani podaci.
|
2 sata |
|
3.
|
Parametarske metode procijene pouzdanosti. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara (Weibullov, Eksponencijalni model i Lognormalni modeli). Papir pouzdanosti, maksimalna vjerodostojnost (MLE). Intervali povjerenja.
|
3 sata |
|
4.
|
Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija (RBD).
-
|
1 sat |
|
5.
|
Korištenje generičkih podataka, prethodnih iskustava i/ili mišljenja eksperata.
|
1 sat |
|
6.
|
Područja primjene / primjeri: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja.
|
1 sat |
|
7.
|
Planiranje pregleda, popravaka i procjena troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala.
|
1 sat |
|
8.
|
Modeliranje opitmalnih intervla preventivnog održanaja.
|
1 sat |
|
9.
|
Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja.
|
1 sat |
|
10.
|
Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.
|
1 sat |
|
