|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Fizika informacijske tehnologije
ciljevi predmeta
Razviti sposobnost apstraktnog razmišljanja. Razumijevanje osnovnih zakona i pojmova kvantne fizike, te njihova inženjerska primjena u modernoj tehnici, tehnologiji i informatici. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije, te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Objasniti temeljene koncepte kvatne fizike a koja je u temelju modernih tehnologija.
2. Opisati električna i magnetska svojstva materijala polazeći od atomostičke grade tvari.
3. Opisati osnove supravodiča te grašu jezgre.
4. Opisati vrste radioaktivnog zračenja i fizikalne procese fizije i fuzije koji se koriste u modernim nuklearnim reaktorima.
5. Objasniti moderne dijagnostičke metode i tretmane liječenja (nuklearna magnetska rezonanca (NMR), pozitronska tomografija (PET), hadronska terapija.
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Specijalna teorija relativnosti. Uvod u kvantnu fiziku: Valovi materije. Postulati kvantne mehanike. Heisenbergove relacije neodređenosti. Schrödingerova valna jednadžba. Tunel efekt.
Osnove i primjena klasične i kvantne statistike. Električna svojstva materijala. Magnetska svojstva materijala. Supravodljivost. Laseri. Uvod u nuklearne fizike i primjena nuklearnu fiziku u tehnici i medicini.
preporučena literatura
N. Godinović: On-line materijali na e-learning portalu
Ivan Supek, Miroslav Furić: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb 1995.
A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003.
Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
P. A. Tipler and R. Llewellyn: Modern physics, W. H. Freeman, 2002
N. Gershenfeld: The Physics of Information Technology, Cambridge Uni. Press, 2000
dopunska literatura
G. Fraser: The New Physics for the Twenty-First Century, Cambridge Uni. Press, 2006
Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information, Cambridge University Press, 2000
jezik poduke
Hrvatski, po potrebi engleski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
spiti će se održavati usmeno i/ili pismeno te preko seminara kako bi se studenti osposobili samostalno usvajati nova znanja i izvještili u prezentiranju.
Ukupna ocjena se određuje temeljem ukupno ostvarenih bodova, maksimalni broj bodova je 100. Tijekom semestra bit će dva međuispita s tri pitanja. Završni i popravni ispiti imat će 6 pitanja.
Konačan ocjena se određuje iz bodova ostvarenih iz teorijskog dijela ispita te iz laboratorijskih vježbi, na sljedeći način:
L - laboratorijske vježbe
T- teorija
Ukupno bodovi = 0,7*T+0,3*L
Konačna se ocjena utvrđuje se prema ukupnom broju bodova:
50 do 60- dovoljan (2)
60 do 75 - dobar (3)
75 do 90 - vrlo dobar (4)
90 do 100- izvrstan (5)
Teorijsko znanje i na međuispitima i na završnim ispitima polaže se kombinirano u pisanoj i usmenoj formi, pisani dio ispita je eliminacijski a na usmenom dijelu ispita se provjerava znanje i definira konačna ocjena na kojem se provjerava cjelokupno znanje iz dijela gradiva kojeg je student polagao.
Ispitni rokovi:
Ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
1. Specijalna teorija relativnosti.
|
2 sata |
|
2.
|
2. Čestična svojstva valova.
|
2 sata |
|
3.
|
3. Valna svojstva čestica.
|
2 sata |
|
4.
|
4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadžba.
|
2 sata |
|
5.
|
5. Primjene Schrodingerove jednadžbe.
|
2 sata |
|
6.
|
6. Schrodingerova jednadžba za vodikov atom.
|
2 sata |
|
7.
|
7. Električna svojstva materijala.
|
2 sata |
|
8.
|
8. Poluvodiči.
|
2 sata |
|
9.
|
9. Magnetska svojstva materijala.
|
2 sata |
|
10.
|
10. Supravodljivost.
|
2 sata |
|
11.
|
11. Laseri.
|
2 sata |
|
12.
|
12. Jezgra atoma.
|
2 sata |
|
13.
|
13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini.
|
2 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
1. Mjerenje Planckove konstante.
|
2 sata |
|
2.
|
2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodiča o temperaturi. (Mjerenje zabranjenog područja u poluvodiču silicija)
|
2 sata |
|
3.
|
3. Hallov efekt.
|
2 sata |
|
4.
|
4. Mjerenje svojstava poluvodičkih fotodetektora.
|
2 sata |
|
5.
|
5. Demonstracija supravodljivosti – Messnerov efekt.
|
2 sata |
|
6.
|
6. Demonstracija relacija neodređenosti.
|
2 sata |
|
7.
|
7. Mjerenje atenuacije gama-zračenja.
|
2 sata |
|
8.
|
8. Mjerenje svojstava solarne ćelije
|
2 sata |
|
