220 Elektronika i računalno inženjerstvo
|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Napredne arhitekture računala
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata da:
1. Prepoznaju građu suvremenih računalnih sustava.
2. Odaberu građu sukladno problemu koji se rješava
3. Procjene utjecaj građe i njenih komponenata na performanse sustava
4. Razviju, prilagode i impelmentiraju rješenja na višeprocesorskim i višejezgrenim sustavima.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Razumjeti građu suvremenih računalnih sustava
2. Razlučiti utjecaj pojedinih komponenta na performanse računalnog sustava
3. Odaberu građu sukladno problemu koji se rješava
4. Razviti i implementirati rješenja na odabranoj arhitekturi (višeprocesorska, višejezgrena, ...)..
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
Lista predavača je prazna.
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Principi paralelnog računanja. MIMD i SIMD. Vektorske arhitekture. Superračunala. Slabo povezani sustavi. Čvrsto povezani sustavi. Proširivost. Konzistentnost priručnih memorija. Prespojne mreže. Učinkovitost sustava. Latency. Bandwidth. Skraćivanje i sakrivanje pristupa memoriji. NUMA računala. COMA računala. Komunikacija među čvorovima. Sinhronizacija među procesorima. Dodjela procesora. Balansiranje opterećenja. Alati za razvoj paralelne programske podrške. Paralelni operacijski sustavi i prevodioci. PVM, MPI, POSIX
Threads. Thread Marks.
preporučena literatura
Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 5rd edition, Morgan Kaufmann, 2011.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
TTijekom semestra provoditi će se kontinuirana provjera znanja testovima na početku predavanja (ulazni test) kao i na kraju predavanja (izlazni test). Planirano je pet do šest testovaTestovi će zavisno o pojedinoj nastavnoj jedinici trajati između 5 do 15 minuta. Sastoje se od 5 do 10 jednostavnih pitanja iz gradiva obrađenog na prethodnim predavanjima, odnosno gradiva obrađenog na predavanjima taj dan. Studentima će biti dostupni preko MS Forms te se ispunjavaju preko računala ili mobitela ili u pisanom obliku.
Tijekom semestra bit će i dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka.
Praktični dio nastave je obavezan i sastoji se od seminara kojeg će studenti dobiti nakon 10 tjedana nastave.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je:
- 60% bodova na testovima
- 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli
- pozitivna ocjena iz seminara
a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih
Ocjena (%) = 0,2 SM + 0,2 (M1 + M2) + 0,4 T gdje su aktivnosti izražene u postocima:
- T - bodovi na testovima
- SM - ocjena iz seminara,
- M1, M2 - bodovi na međuispitima.
Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave.
Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Ponavljanje tematike iz kolegija Arhitektura digitalnih računala: Programerska arhitektura, cjevovod, brza memorija
|
2 sata |
|
2.
|
Procesor sa cjevovodom
|
2 sata |
|
3.
|
Cjevovod – problemi i način rješavanja
|
2 sata |
|
4.
|
Paralelizam na razini naredbi
|
2 sata |
|
5.
|
Izvođenje van rasporeda i predviđanje grananja
|
2 sata |
|
6.
|
Praktični primjeri rješavanja paralelizma na razini naredbi
|
2 sata |
|
7.
|
Brza memorija – koncept i izvedba
|
2 sata |
|
8.
|
Asocijativna, direktno mapirana i višestruko direktno mapirana brza memorija
|
2 sata |
|
9.
|
Optimizacija rada brze memorije
|
2 sata |
|
10.
|
Višeprocesorski sustavi – komunikacijski modeli
|
2 sata |
|
11.
|
Problemi višeprocesorskih sustava – koherencija, konzistencija Sinkronizacija
|
2 sata |
|
12.
|
Primjeri naprednih arhitektura
|
4 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Višenitni rad
|
4 sata |
|
2.
|
Sinkronizacija među nitima
|
4 sata |
|
3.
|
Cuda procesori
|
4 sata |
|
4.
|
Programiranje Cuda procesora
|
12 sati |
|
