|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Automatizacija industrijskih procesa
ciljevi predmeta
Nakon položenog ispita studenti bi trebali shvatiti i objasniti ulogu i osnovne radne značajke upravljanja u industriji, shvatiti značajke dinamičkih veličina proizvodnog procesa te opisati i objasniti sekvencijalnu kontrolu i definirati odgovarajuće termine.
Stjecanjem znanja o osnovnim pojmovima vođenja i o sustavskom pristupu automatizaciji studente se podučava da su stečena znanja primjenjiva kod različitih područja, a posebno stječu znanja o automatizaciji sustava iz područja strojarstva i industrijskih procesa općenito. Omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja o uporabi računala kao podršci svim fazama automatizacije.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog kolegija moći:
1 Opisati ulogu automatizacije i vrste vođenja postrojenja i procesa.
2 Izvesti prijenosne funkcije elemenata prvog i drugog reda.
3 Primijeniti postupke analize i sinteze sustava (u vremenskom i frekvencijskom području).
4 Usporediti različita rješenja problema u automatizaciji.
5 Identificirati stabilnost sustava. Riješiti samostalno pomoću simulacija jednostavni zadatak automatizacije.
6 Modelirati osnovne mehaničke elemente i regulatore.
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Uvod, problemi i područja primjene. Procesi – sustavni prikaz, osnovne razlike
između upravljanja i regulacije. Elementi regulacijske petlje: regulacijska staza,
mjerni član, regulacijski članovi, izvršni elementi. Signali i kodiranje. Standardne
pobudne funkcije. Opis sustava prijenosnom funkcijom. Točnost i stabilnost
regulacije. Procesi prvog i drugog reda u regulacijskom krugu. Logičke funkcije,
grafička interpretacija logičkih jednadžbi. Kombinacijska i sekvencijska logika.
Projektiranje upravljačkih procesa. Izrada logičkih shema i dokumentacije.
Programabilni logički kontroleri.
preporučena literatura
Barle J., Perišić S., “Automatizacija industrijskih procesa: podloge za predavanja i vježbe”, Interna skripta, FESB, Sveučilište u Split, 2024.
Božičević, J., “Temelji automatike 1”, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Petrić J. “Automatska regulacija: uvod u analizu i sintezu”, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2012.
dopunska literatura
Ogata K., “Modern Control Engineering”, 5th Editio. Pearson, New Jersey, 2009
Nof S. Y., “Springer Handbook of Automation” , Springer, 2009.
jezik poduke
Hrvatski jezik
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi kolokvij održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi nakon završetka nastave.
Gradivo je podijeljeno u dvije sadržajne cjeline, gradivo1 i gradivo2.
Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 50% točnih odgovora za svaku cjelinu, stoga i ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjenu moraju biti minimalno 50% točni.
Potrebno je tijekom semestra riješiti seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolkvija i ispita.
Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na dijelu laboratorijskih vježbi.
Konačna ocjena (%) = (M1+ M2)/2 + 0.1*M3
(Moguće je osvojiti maksimalno 100% bodova, tj. 110% = 100%).
M1 i M2 - bodovi ostvareni na kolokvijima, M3 - bodovi ostvreni na dijelu vježbi.
Konačna ocjena utvrđuje se na slijedeći način:
Postotak Ocjena
50% - 61% dovoljan (2)
62% - 74% dobar (3)
75% - 87% vrlodobar (4)
88% - 100% izvrstan (5)
Svaki se kolokvij sastoji od ukupno 5 pitanja iz teorije i zadataka.
Ispitni rokovi:
Završni ispiti. Popravni ispit. Komisijski ispit.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
| Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica. |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
| Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica. |
|
