|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za:
1. razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o programiranju korištenjem programskog jezika C,
2. korištenje funkcija iz standardnih biblioteka programskog jezika C kao što su funkcije za unos i ispis podataka, rad sa stringovima i matematičkim funkcijama,
3. pisanje funkcija u programu, te korištenje pokazivača, dinamičke alokacije memorije i struktura podataka.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. objasniti osnovne pojmove vezane uz izradu, prevođenje i pokretanje C programa,
2. napisati, pokrenuti i izvršiti jednostavan C program,
3. u izradi programa koristiti funkcije, pokazivače i dinamičku alokaciju memorije,
4. kreirati korisničke tipove podataka korištenjem struktura i unija,
5. realizirati unos podataka u program iz datoteka kao i ispis rezultata programa u datoteku,
6. koristiti program za pronalaženje pogreški (engl. debugger) kod pronalaženja pogreški u programu.
nastava i predavači
| |
|
60 sati
4 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Uvod u semantiku C programskog jezika – osnovni tipovi, varijable, izrazi. Deklariranje korisničkih tipova podataka. Strukture. Pobrojani tipovi. Unije. Funkcije. Prijenos parametara po vrijednosti i po referenci. Doseg i trajanje varijable. Pokazivači. Adresni operatori. Pointeri i nizovi. Alociranje memorije. Manipulacija nad bitovima. Ulazno-izlazne operacije. Modularno programiranje i funkcionalna dekompozicija programa. Leksički pretprocesor: korištenje simbola, makro naredbi i zaglavlja. Uvjetno kompajliranje. Definicija automatskih, statičkih i vanjskih varijabli. Razlika između statičkih i vanjskih funkcija. Apstraktni tipovi podtaka – primjeri stog, red, lista, stablo. Stil programiranja.
preporučena literatura
Ivo Mateljan:”Računala i programiranje”, Skripta , FESB, Split 2004
Byron S.Gottfried: "Programming with C", Schaum's Outlines, McGraw-Hill, New York 1996 (ISBN 0-07-024035-3)
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Ispit se sastoji od teoretskog i laboratorijskog dijela. Jednom kada se neki od dijelova položi, ocjena vrijedi do kraja akademske godine.
Laboratorijski dio se polaže na računalima po završetku laboratorijskih vježbi, te nakon toga na svakom ispitnom roku.
Teoretski dio se polaže pismeno i to podijeljen u dva kolokvija. Tijekom semestra bit će organiziran jedan kolokvij, a na svim ostalim rokovima studenti mogu birati koji će kolokvij polagati (mogu i oba istovremeno).
Uvjeti za pozitivnu ocjenu su: odrađene laboratorijske vježbe 100%, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i više od 50% bodova na svakom od kolokvija.
Konačna ocjena se računa na slijedeći način:
Ocjena = 0,5*L + 0,5*T
L - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
T – ocjena iz teoretskog dijela.
Ocjena na teoretskom djelu ispita u ovisnosti o broju bodova se formira na slijedeći način:
50% do 61% - dovoljan (2),
62% do 74% - dobar (3),
75% do 87% - vrlo dobar (4),
88% do 100% - izvrstan (5).
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod u semantiku C programskog jezika. Pridruživanje datoteka programu. Komentari. Osnovni tipovi podataka. Deklariranje varijabli.
|
4 sata |
|
2.
|
Naredbe preprocesoru. Aritmetički operatori. Prefix/postfix inkrement/dekrement operatori. Stil programiranja
|
4 sata |
|
3.
|
Unos s tipkovnice. Relacijski operatori. Iteracije (for petlja). Selekcija (if naredba, if else). Logički operatori u složenim relacijama, While petlja. Do while petlja. Switch/case naredba.
|
4 sata |
|
4.
|
Nizovi. Deklariranje nizova. Nizovi znakova (stringovi). Funkcije za rad sa stringovima i znakovima. Unos znaka i stringa s tipkovnice.
|
4 sata |
|
5.
|
Višedimenzionalni nizovi. Vrednovanje korisničkog unosa.
|
4 sata |
|
6.
|
Funkcije. Doseg i trajanje varijable. Prijenos parametara po vrijednosti i po referenci. Niz kao argument funkcije. Rekurzivne funkcije. Definicija automatskih, statičkih i vanjskih varijabli.
|
4 sata |
|
7.
|
Deklariranje korisničkih tipova podataka. Strukture. Pobrojani tipovi. Unije. Nizovi struktura. Struktura unutar strukture.
|
4 sata |
|
8.
|
Pokazivači. Adresni operatori. Pokazivači na znakove, nizove i nizove znakova. Pokazivači na strukture. Pokazivači u strukturama.
|
4 sata |
|
9.
|
Rad s datotekama.
|
4 sata |
|
10.
|
Dinamičko alociranje memorije. Apstraktni tipovi podataka - vezane liste.
|
4 sata |
|
11.
|
Pronalaženje elementa u listi. Dodavanje elementa u listu iza i ispred određenog elementa. Sortiranje liste.
|
4 sata |
|
12.
|
Naredbe break, continue i exit. Sistemski pozivi. Argumenti funkcije main.
|
4 sata |
|
13.
|
Preprocesorski izrazi. Uvjetno prevođenje. Typedef. Brojivi tipovi podataka. Pokazivači na funkcije Formati za stringove i karaktere sistemski pozivi.
|
4 sata |
| |
Nastavne jedinice za Auditorne vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod u semantiku C programskog jezika. Pridruživanje datoteka programu. Komentari. Osnovni tipovi podataka. Deklariranje varijabli.
|
2 sata |
|
2.
|
Naredbe preprocesoru. Aritmetički operatori. Prefix/postfix inkrement/dekrement operatori. Stil programiranja
|
2 sata |
|
3.
|
Unos s tipkovnice. Relacijski operatori. Iteracije (for petlja).
|
2 sata |
|
4.
|
Selekcija (if naredba, if else). Logički operatori u složenim relacijama, While petlja. Do while petlja. Switch/case naredba.
|
2 sata |
|
5.
|
Nizovi. Deklariranje nizova. Nizovi znakova (stringovi). Funkcije za rad sa stringovima i znakovima. Unos znaka i stringa s tipkovnice.
|
2 sata |
|
6.
|
Višedimenzionalni nizovi. Vrednovanje korisničkog unosa.
|
2 sata |
|
7.
|
Funkcije. Doseg i trajanje varijable. Prijenos parametara po vrijednosti i po referenci. Niz kao argument funkcije. Rekurzivne funkcije. Definicija automatskih, statičkih i vanjskih varijabli.
|
2 sata |
|
8.
|
Dodatni operator pridruživanja. Uvjetni operatori. Konverzija tipova podataka. Ispisivanje ASCII vrijednosti znaka. Rad sa bitovima. Upravljanje pozicijom kursora.
|
2 sata |
|
9.
|
Deklariranje korisničkih tipova podataka. Strukture. Pobrojani tipovi. Unije. Nizovi struktura. Struktura unutar strukture.
|
2 sata |
|
10.
|
Pokazivači. Adresni operatori. Pokazivači na znakove, nizove i nizove znakova. Pokazivači na strukture. Pokazivači u strukturama.
|
2 sata |
|
11.
|
Rad s datotekama.
|
2 sata |
|
12.
|
Dinamičko alociranje memorije. Apstraktni tipovi podataka - vezane liste.
|
2 sata |
|
13.
|
Naredbe break, continue i exit. Sistemski pozivi. Argumenti funkcije main.
|
2 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Pisanje prvog programa. Prevođenje i pokretanje programa.
|
2 sata |
|
2.
|
Unos podataka s tastature i ispis na ekran.
|
2 sata |
|
3.
|
Primjeri for petlje.
|
2 sata |
|
4.
|
Primjeri if naredbe, logičkih operatora u složenim relacijama i while petlje.
|
2 sata |
|
5.
|
Switch/case. Nizovi.
|
2 sata |
|
6.
|
Matrice i stringovi.
|
2 sata |
|
7.
|
Funkcije.
|
2 sata |
|
8.
|
Rekurzivne funkcije.
|
2 sata |
|
9.
|
Strukture.
|
2 sata |
|
10.
|
Pokazivači. Pokazivači na osnovne tipove podataka.
|
2 sata |
|
11.
|
Pokazivači na strukture i nizove.
|
2 sata |
|
12.
|
Dinamičko alociranje memorije.
|
2 sata |
|
13.
|
Rad s datotekama
|
2 sata |
|
