|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Dizajnirati kombinacijske i sekvencijalne digitalne sklopove
2. Odlučiti o izboru optimalne metode sinteze
3. Komentirati primjenu postulata i teorema Booleove algebre
4. Modelirati digitalne sustave automatima s konačnim brojem stanja
5. Argumentirati primjenu digitalnih sklopova nižeg, srednjeg i visokog stupnja integracije
6. Vrjednovati postignute rezultate sinteze i modeliranja digitalnih sustava.
nastava i predavači
|
|
45 sati
3 sata tjedno × 15 tjedana
|
|
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
|
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Digitalni i analogni signali. Informacija. Kodiranje. Brojevni sustavi. Binarni brojevni sustav. Zbrajanje po modulu. Elementarni logički sklopovi. Booleova algebra i algebra logike. Booleove funkcije. Rastavljanje na parcijalne funkcije. Minimizacija i realizacija Booleove funkcije logičkim vratima. Sklopovi za zbrajanje. Realizacija Booleove funkcije pomoću multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture. Vremenski odnosi. Bistabili. Sinteza općih bistabila. Registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Diskretni konačni digitalni automati. Zadavanje i minimizacija. Strukturna sinteza. Programabilni automati. Wilkiesov model. Koncept mikroprogramiranja. Algoritmi. Algebra događaja. Zadavanje automata regularnim izrazom. Taksonomija automata, gramatika i jezika.
preporučena literatura
Ožegović: Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Veleučilište u Splitu, 2002.
Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.
Peruško, Glavinić: "Digitalni sustavi", Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.
dopunska literatura
Ožegović: Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.
Morris Mano, Ciletti: Digital Design with an Introduction to the Verilog HDL, 5th edition, Pearson, 2013.
Floyd: Digital Fundamentals, Global Edition, Pearson, 2015.
Kleitz: Digital Electronics: a practical approach with VHDL, 9th edition, Pearson, 2011.
Anand Kumar: Fundamentals of Digital Circuits, 4th edition, PHI Learning, 2016.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održavaju se dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana, a drugi nakon 13 tjedana neposredne nastave. Po završetku nastave održat će se tri ispitna roka (dva završna u ljetnom i popravni u jesenskom ispitnom roku). Na kolokvijima i ispitima polaže se cjelovito gradivo u integralnom obliku (kombinacija teorije i zadataka u jedinstvenom testu).
Na početku svakog termina laboratorijskih vježbi pišu se ulazni testovi kako bi se potvrdila spremnost studenata da odrade laboratorijske vježbe na smislen i siguran način.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju / ispitu, kao i položene sve laboratorijske vježbe.
Ukupni postotak utvrđuje se prema sljedećoj formuli:
Ocjena(%)=0,2L + 0,8(M1+M2)/2
L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima,
M1, M2 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima.
Konačna ocjena formira se na sljedeći način:
- studenti koji su kolegij položili na kolokvijima i završnim ispitnim rokovima;
15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5);
35% sljedećih ocjenu vrlo dobar (4);
35% sljedećih ocjenu dobar (3);
15% posljednjih ocjenu dovoljan (2).
- studenti koji su kolegij položili na popravnom ispitnom roku;
dobivaju ocjenu dovoljan (2).
Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom nastavne djelatnosti u tekućoj akademskoj godini.
|
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
1.
|
1. DIGITALNI SUSTAVI
1.1. Elektronika. Informacija. Analogni i digitalni signali.
1.2. Kodovi i kodiranje. Poliadski brojevni sustav.
1.3. Aritmetičke operacije u binarnom brojevnom sustavu.
|
3 sata |
2.
|
2. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI
2.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova.
2.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija.
2.3. Primjena elementarnih logičkih sklopova.
|
3 sata |
3.
|
3. BOOLEOVA ALGEBRA I FUNKCIJE
3.1. Booleova algebra i algebra logike. Postulati i teoremi.
3.2. Vrste i načini zapisivanja Booleovih funkcija.
3.3. Normalni algebarski oblici. Potpuni skupovi funkcija.
|
3 sata |
4.
|
4. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA
4.1. Motivacija i kriteriji minimizacije.
4.2. Algebarski, grafički i tablični postupci minimizacije.
4.3. Realizacija NI i NILI vratima.
|
3 sata |
5.
|
5. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE
5.1. Sklopovi za zbrajanje. Enkoder s prioritetom.
5.2. Multiplekser. Realizacija BF multiplekserom.
5.3. Demultiplekser. Realizacija BF demultiplekserom.
|
3 sata |
6.
|
6. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI VISOKOG STUPNJA INTEGRACIJE
6.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura.
6.2. Memorije: ROM, statički RAM, dinamički RAM.
6.3. Programabilne logičke strukture: FPLA, PAL, GAL.
|
3 sata |
7.
|
7. SKLOPOVI VRLO VISOKOG STUPNJA INTEGRACIJE (VLSI)
7.1. Programabilne logičke strukture: CPLD, FPGA.
7.2. Integrirani krugovi specifične namjene (ASIC).
7.3. Jezici za opisivanje sklopovlja: Verilog i VHDL.
|
3 sata |
8.
|
1. kolokvij
|
3 sata |
9.
|
8. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI
8.1. Kombinacijski i sekvencijalni sklopovi.
8.2. Diskretno vrijeme. Sinkroni sklopovi.
8.3. Bistabili.
|
3 sata |
10.
|
9. SINTEZA OPĆIH BISTABILA
9.1. Model realizacije općih bistabila.
9.2. Metoda rekonstrukcije.
9.3. Metoda izjednačavanja. Metoda za D bistabil.
|
3 sata |
11.
|
10. SLOŽENE STRUKTURE S BISTABILIMA
10.1. Registri.
10.2. Pomačni registri.
10.3. Sinkrona brojila. Asinkrona brojila.
|
3 sata |
12.
|
11. DIGITALNI AUTOMATI
11.1. Apstraktni model digitalnog automata.
11.2. Mealyjev i Mooreov model automata.
11.3. Pristupi zadavanju automata. Vrste ulazne sekvence.
|
3 sata |
13.
|
12. STRUKTURNA SINTEZA DIGITALNOG AUTOMATA
12.1. Ekvivalentnost automata i stanja.
12.2. Minimizacija automata. Napredni postupci minimizacije.
12.3. Model realizacije automata. Primjer sinteze automata.
|
3 sata |
14.
|
13. REGULARNI IZRAZI
13.1. Algebra događaja. Elementarni i složeni događaji.
13.2. Zadavanje automata regularnim izrazom. Indeksiranje.
13.3. Dobivanje strukture automata iz RI.
|
3 sata |
15.
|
2. kolokvij
|
3 sata |
|
Nastavne jedinice za Auditorne vježbe |
Broj sati |
1.
|
1. Poliadski brojevni sustavi. Pretvorba među brojevnim sustavima.
|
1 sat |
2.
|
2. Aritmetičke operacije u binarnom brojevnom sustavu.
|
1 sat |
3.
|
3. Normalni algebarski oblici. Minterm i maksterm.
|
1 sat |
4.
|
4. Grafičke metode minimizacije Booleovih funkcija.
|
1 sat |
5.
|
5. Realizacija Booleovih funkcija NI i NILI vratima.
|
1 sat |
6.
|
6. Realizacija Booleovih funkcija multiplekserom.
|
1 sat |
7.
|
7. Realizacija Booleovih funkcija demultiplekserom.
|
1 sat |
8.
|
Prvi kolokvij
|
1 sat |
9.
|
8. Bistabili.
|
1 sat |
10.
|
9. Realizacija općih bistabila metodom rekonstrukcije.
|
1 sat |
11.
|
10. Realizacija općih bistabila metodom izjednačavanja.
|
1 sat |
12.
|
11. Mealyjev i Mooreov model digitalnog automata.
|
1 sat |
13.
|
12. Strukturna sinteza digitalnog automata.
|
1 sat |
14.
|
13. Zadavanje automata regularnim izrazom.
|
1 sat |
15.
|
Drugi kolokvij
|
1 sat |
|
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
1.
|
Elementarni logički sklopovi
|
2 sata |
2.
|
Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI
|
2 sata |
3.
|
Sinteza sklopova primjenom multipleksera
|
2 sata |
4.
|
Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL)
|
2 sata |
5.
|
Sinteza bistabila
|
2 sata |
6.
|
Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima
|
2 sata |
7.
|
Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama
|
2 sata |
|