Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Dizajnirati kombinacijske i sekvencijalne digitalne sklopove
2. Odlučiti o izboru optimalne metode sinteze
3. Komentirati primjenu postulata i teorema Booleove algebre
4. Modelirati digitalne sustave automatima s konačnim brojem stanja
5. Argumentirati primjenu digitalnih sklopova nižeg, srednjeg i visokog stupnja integracije
6. Vrjednovati postignute rezultate sinteze i modeliranja digitalnih sustava.
Digitalni i analogni signali. Informacija. Kodiranje. Brojevni sustavi. Binarni brojevni sustav. Zbrajanje po modulu. Elementarni logički sklopovi. Booleova algebra i algebra logike. Booleove funkcije. Rastavljanje na parcijalne funkcije. Minimizacija i realizacija Booleove funkcije logičkim vratima. Sklopovi za zbrajanje. Realizacija Booleove funkcije pomoću multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture. Vremenski odnosi. Bistabili. Sinteza općih bistabila. Registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Diskretni konačni digitalni automati. Zadavanje i minimizacija. Strukturna sinteza. Programabilni automati. Wilkiesov model. Koncept mikroprogramiranja. Algoritmi. Algebra događaja. Zadavanje automata regularnim izrazom. Taksonomija automata, gramatika i jezika.
preporučena literatura
Ožegović: Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Veleučilište u Splitu, 2002.
Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.
Peruško, Glavinić: "Digitalni sustavi", Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.
dopunska literatura
Ožegović: Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.
Morris Mano, Ciletti: Digital Design with an Introduction to the Verilog HDL, 5th edition, Pearson, 2013.
Floyd: Digital Fundamentals, Global Edition, Pearson, 2015.
Kleitz: Digital Electronics: a practical approach with VHDL, 9th edition, Pearson, 2011.
Anand Kumar: Fundamentals of Digital Circuits, 4th edition, PHI Learning, 2016.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održavaju se dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana, a drugi nakon 13 tjedana neposredne nastave. Po završetku nastave održat će se tri ispitna roka (dva završna u ljetnom i popravni u jesenskom ispitnom roku). Na kolokvijima i ispitima polaže se cjelovito gradivo u integralnom obliku (kombinacija teorije i zadataka u jedinstvenom testu).
Na početku svakog termina laboratorijskih vježbi pišu se ulazni testovi kako bi se potvrdila spremnost studenata da odrade laboratorijske vježbe na smislen i siguran način.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju / ispitu, kao i položene sve laboratorijske vježbe.
Ukupni postotak utvrđuje se prema sljedećoj formuli:
Ocjena(%)=0,2L + 0,8(M1+M2)/2
L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima,
M1, M2 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima.
Konačna ocjena formira se na sljedeći način:
- studenti koji su kolegij položili na kolokvijima i završnim ispitnim rokovima;
15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5);
35% sljedećih ocjenu vrlo dobar (4);
35% sljedećih ocjenu dobar (3);
15% posljednjih ocjenu dovoljan (2).
- studenti koji su kolegij položili na popravnom ispitnom roku;
dobivaju ocjenu dovoljan (2).
Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom nastavne djelatnosti u tekućoj akademskoj godini.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
1. DIGITALNI SUSTAVI
1.1. Elektronika. Informacija. Analogni i digitalni signali.
1.2. Kodovi i kodiranje. Poliadski brojevni sustav.
1.3. Aritmetičke operacije u binarnom brojevnom sustavu.
3. BOOLEOVA ALGEBRA I FUNKCIJE
3.1. Booleova algebra i algebra logike. Postulati i teoremi.
3.2. Vrste i načini zapisivanja Booleovih funkcija.
3.3. Normalni algebarski oblici. Potpuni skupovi funkcija.
3 sata
4.
4. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA
4.1. Motivacija i kriteriji minimizacije.
4.2. Algebarski, grafički i tablični postupci minimizacije.
4.3. Realizacija NI i NILI vratima.
3 sata
5.
5. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE
5.1. Sklopovi za zbrajanje. Enkoder s prioritetom.
5.2. Multiplekser. Realizacija BF multiplekserom.
5.3. Demultiplekser. Realizacija BF demultiplekserom.
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
