232 Elektroenergetski sustavi
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
Upravljanje i vođenje u elektroenergetskom sustavu
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za:
• Stjecanje znanja o klasičnim i modernim sustavima upravljanja u električnim postrojenjima te elektroenergetskom sustavu kao cjelini.
• Razumijevanje problematike te metoda i postupaka u procesu vođenja u elektroenergetskom sustavu, kako u tradicionalno organiziranom tako i u restrukturiranom i liberaliziranom sustavu.
• Organizacija procesa vođenja u sustavu ENTSO-e.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Razlučiti i opisati funkcije vođenja u elektroenergetskom sustavu
2. Procijeniti proces regulacije frekvencije i djelatne snage elektroenergetskog sustava bilo kod samostalnog rada ili u paralelnom radu sa drugim sustavima.
3. Integrirati procese regulacije napona i jalove snage u prijenosnoj i distribucijskoj mreži
4. Klasificirati i prezentirati usluge i pomoćne usluge sustava liberaliziranom okruženju
5. Karakterizirati vrste stabilnosti u EES-u i povezati postupke očuvanja stabilnosti sustava
6. Rangirati postupke operatora sustava i mjere raspoložive u različitim pogonskim stanjima sustava
7. Vrjednovati sustave upravljanja, nadzora i prikupljanja podataka (SCADA, WAMS) za potrebe vođenja elektroenergetskog sustava
8. Vrjednovati napredne funkcije i korištene programske alate u centrima vođenja i upravljanja elektroenergetskim sustavom
Sadržaj
nastava i predavači
|
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
|
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
|
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Problematika regulacije elektroenergetskog sustava (EES-a).
Regulacija frekvencije i djelatne snaga u EES-u: karakteristike turbinskih regulatora broja okretaja, primarna, sekundarna i tercijarna regulacija, paralelan rad više sustava. Automatski nadzor proizvodnje električne energije (AGC). Frekvencijska stabilnost.
Regulacija napona i jalovih snaga u EES-u: karakteristike potrošača i proizvođača jalove snage, regulacija napona i jalovih snaga u prijenosnoj mreži, regulacija napona i jalovih snaga u distributivnim i industrijskim mrežama. Naponska stabilnost.
Usluge i pomoćne usluge EES-a u svijetu i Hrvatskoj. Računalna simulacija osnovnih funkcija vođenja u EES-u.
Lokalno i daljinsko upravljanje u električnim postrojenjima. Sistem nadzora i prikupljanja podataka (SCADA) općenito, razvoj SCADA sustava. Informacijska struktura EES-a. Sustav daljinskog upravljanja i vođenja u elektroenergetskom sustavu Hrvatske elektroprivrede, centri upravljanja, klasični i koordinirani sekundarni sustavi pravljanja u elektroenergetskim objektima.
dopunska literatura
• P. Kundur: Power System Stability and Control, McGraw_HillUCTE Operation Handbook, 2004
• J. Machowski. J. Bialek, J. Bumby: Power System Dynamics: Stability and Control, Wiley, 2008.
• E. Mariani and S.S. Murthy: Advanced Load Dispatch for Power System: Principles, Practices and Economies, Springer-Verlag, London, 1997.
• Wood, B. Wollenberg: Power Generation, Operation and Control, ISBN 0-471-09182-0, John Wiley &Sons, 1984.
• M. i K. Ožegović: Električne mreže II, FESB, Split, 1980.
• Čalović, M.S.: Eksploatacija elektroenergetskih sistema, Beopres, Beograd, 1999.
• M. Thomas, J. McDonald: „Power System SCADA and Smart Grids“, CRC Press, Taylor & Francis Group, USA, 2015.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Provjera ostvarenih ishoda učenja provodit će se kroz više kratkih provjera znanja tijekom izvođenja nastave, na međuispitu (kolokviju) koji se održava nakon prvih 7 tjedana neposredne nastave te na završnom ispitu nakon 13 tjedana neposredne nastave. Završni ispit se može polagati u terminima ispitnih rokova sukladno Kalendaru nastavne djelatnosti u tekućoj akademskoj godini. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitu ili prethodnim ispitnim rokovima.
Međuispit se sastoje od tri teoretska pitanja i dva zadatka, a završni ispit, pored navedenih, od dodatna tri do četiri teoretska pitanja.
Minimalni uvjeti za prolaznu ocjenu na međuispitu je 50% ukupnog broja bodova i bar po 40% iz svakog dijela gradiva (zadaci i teorija). Za pozitivnu ocjenu završnog ispita potrebno je ostvariti min. 50% ukupnih bodova i min. 45% iz prve i druge polovice gradiva.
Međuispit se polaže u pismenom, a završni ispit u pismenom i usmenom obliku.
Uvjet za pozitivnu ocjenu iz predmeta je uredno izvršavanje nastavnih obaveza, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i pozitivna ocjena završnog ispita. Student koji ne izvrši nastavne obveze, neće moći pristupiti završnom ispitu.
Ocjena se formira na slijedeći način:
Ocjena(%)= 0,1N + 0,1LV + 0,40M1 + 0,40M2
N – aktivnost na nastavi izražena u postocima
LV – ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postocima
M1, M2 - bodovi iz prvog i drugo dijela gradiva izražena u postocima.
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak - Ocjena
50% do 61% - dovoljan (2)
62% do 74% - dobar (3)
75% do 87% - vrlo dobar (4)
88% do 100% - izvrstan (5)
|
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
1.
|
Uvodno o problematici upravljanja i vođenja elektroenergetskih sustava: funkcije vođenja elektroenergetskog; sustavu, stabilnost, sigurnost i pouzdanost; stabilnost kuta rotora, koncepti regulacija u elektroenergetskom sustavu
|
2 sata |
2.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – osnovni koncept regulacije brzine vrtnje agregata, karakteristike i izvedbe turbinskih regulatora, samoregulacija turbine
|
2 sata |
3.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – sumarna karakteristika proizvodnje, raspodjela opterećenja na agregate, sumarna karakteristika sustava
|
2 sata |
4.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – – primarna, sekundarna i tercijarna regulacija
|
2 sata |
5.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – dinamičko ponašanje sustava nakon poremećaja, upotreba frekventnih releja
|
2 sata |
6.
|
Regulacija napona i jalove snage –potrošnja jalove snage, proizvodnja jalove snage, pogonska stanja u sustavu
|
2 sata |
7.
|
Regulacija napona i jalove snage – naponska stabilnost, uzroci naponske nestabilnosti, sprječavanje kolapsa napona
|
2 sata |
8.
|
Naponska stabilnost - regulacija napona u prijenosnoj mreži, regulacija napona u distributivnim i industrijskim mrežama
|
2 sata |
9.
|
Usluge i pomoćne usluge sustava u liberaliziranim elektroenergetskim sustavima. Usluge i pomoćne usluge sustava u Hrvatskoj.
|
2 sata |
10.
|
Postupci operatora prijenosnog sustava za različita pogonska stanja sustava.
|
1 sat |
11.
|
Temeljni pojmovi daljinskog upravljanja i daljinskog mjerenje. SCADA sustavi općenito. SCADA u elektroenergetskim sustavima.
|
2 sata |
12.
|
Automatizacija električnih postrojenja. Usporedba sekundarnih sustava u postrojenjima.
|
2 sata |
13.
|
Moderni centri upravljanja i vođenje:
- funkcije vođenja proizvodnje i GMS aplikacije;
- funkcije vođenja prijenosne mreže, EMS aplikacije, WAM;
- funkcije vođenja distribucijske mreže i DMS aplikacije, AMI, GIS.
|
3 sata |
|
Nastavne jedinice za Auditorne vježbe |
Broj sati |
1.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – osnovni koncept regulacije brzine vrtnje agregata, karakteristike i izvedbe turbinskih regulatora, samoregulacija turbine
|
2 sata |
2.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – sumarna karakteristika proizvodnje, raspodjela opterećenja na agregate, sumarna karakteristika sustava
|
2 sata |
3.
|
Regulacija frekvencije i djelatne snage – primarna, sekundarna i tercijarna regulacija
|
4 sata |
4.
|
Regulacija napona i jalove snage – naponska stabilnost, uzroci naponske nestabilnosti, sprječavanje kolapsa napona
|
1 sat |
5.
|
RRegulacija napona i jalove snage – regulacija napona u prijenosnoj mreži, regulacija napona u distributivnim i industrijskim mrežama
|
2 sata |
6.
|
Regulacija napona i jalove snage – regulacija napona u prijenosnoj mreži, regulacija napona u distributivnim i industrijskim mrežama
|
2 sata |
|
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
1.
|
Program Power World Simulation – karakteristike i mogućnosti
|
2 sata |
2.
|
Program Power World Simulation – crtanje u unošenje podataka pojedinih elemenata mreže
|
2 sata |
3.
|
Program Power World Simulation – crtanje i simulacje na maloj test mreže za P-f regulaciju
|
2 sata |
4.
|
Program Power World Simulation – simulacije P-f regulaciju na modelu mreže Dalmacije
|
2 sata |
5.
|
Program Power World Simulation – crtanje i simulacje na maloj test mreže za Q-U regulaciju
|
2 sata |
6.
|
Program Power World Simulation – simulacije Q-U regulacije na modelu mreže Dalmacije
|
2 sata |
7.
|
Posjet Mrežnom centru upravljanja Split
|
3 sata |
|