150 Industrijsko inženjerstvo
|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Kritički razumjeti odabrane temeljne zakone fizike, te ih primijeniti na realne probleme.
očekivani ishodi učenja
Po završetku predmeta studenti će moći:
1. Predstaviti osnovne zakone mehanike, statike i dinamike fluida, termodinamike, titranja, valova, elektromagnetizma, optike te strukture atoma.
2. Demonstrirati rješavanje problema iz navedenih fizikalnih cjelina.
3. Izvesti složenije zaključke iz temeljnih fizikalnih principa u navedenim cjelinama.
4. Analizirati realne fizikalne probleme u navedenim cjelinama.
5. Prezentirati fizikalne koncepte i rješenja realnih problema u navedenim cjelinama.
6. Interpretirati fizikalne procese u područjima mehanike, statike i dinamike fluida, termodinamike, titranja, valova, elektromagnetizma, optike te strukture atoma.
nastava i predavači
| |
|
45 sati
3 sata tjedno × 13 tjedana
|
sadržaj
O fizici. Fizikalne veličine i jedinice. Kinematika čestice. Newtonovi zakoni, sila trenja. Kinematika i dinamika sistema čestica i krutog tijela. Rad, energija, snaga. Gravitacija. Statika i dinamika fluida. Toplina i termodinamika. Kinetičko-molekularna teorija topline. Titraji. Harmoničko titranje. Mehanički valovi, valovi zvuka. Elektromagnetski valovi. Geometrijska optika. Fizikalna optika. Struktura atoma. Jezgra atoma.
preporučena literatura
I. Doršner: On-line materijali, E-learning portal FESB-a
M. Grbac: Zadaci iz Fizike, 2008
M. Dželalija: Fizika, skripta
P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1995
V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga, Zagreb, 1995
dopunska literatura
D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005
N. Cindro: Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1991
N. Cindro: Fizika II, Školska knjiga, Zagreb, 1985
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Kolokviji (međuispiti):
Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija tijekom nastave u terminima definiranim kalendarom nastave.
Svaki kolokvij se sastoji od 6 pitanja:
- 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva);
- 4 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke.
Za prolaznu ocjenu na kolokviju potrebno je zadovoljiti:
- minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja;
- minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke.
U izračun ostvarenog postotka na kolokviju ulaze samo postotci iz pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke i to kroz aritmetičku sredinu. Maksimalan postotak na kolokviju je 100%.
Student koji ne položi jedan od kolokvija može ga polagati u okviru završnih i popravnih ispita, a u protivnom student polaže cjeloviti ispit.
Ispiti:
Cjeloviti ispit se sastoji od 12 pitanja:
- 4 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva)
- 8 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke.
Za prolaznu ocjenu na cjelovitom ispitu potrebno je zadovoljiti:
- minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja;
- minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke.
U izračun ostvarenog postotka na ispitu ulaze samo postotci iz pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke i to kroz aritmetičku sredinu. Maksimalan postotak na ispitu je 100%.
Uvrđivanje konačne ocjene:
Konačna ocjena određuje se prema apsolutnom načinu ocjenjivanja, prema ukupnom postotku koji se računa kao aritmetička sredina postotaka iz pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. U slučaju da je kolegij položen putem kolokvija, ukupan postotak se računaju kao aritmetička sredina postotaka ostvarenih na prvom i drugom kolokviju.
Ocjene iz kolegija i pripadajući intervali ukupnog ostvarenog postotka su:
- dovoljan (2), postotak: 50% - 59%;
- dobar (3), postotak: 60% - 74%;
- vrlo dobar (4), postotak: 75% - 89%;
- izvrstan (5), postotak: 90% - 100%.
Ukoliko se student tijekom semestra ističe zalaganjem ukupna ocjena može biti povoljnija nego ocjena određena gornjom skalom.
Termini kolokvija i ispitnih rokova definirani su kalendarom nastave.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Fizikalne veličine i jedinice. Vektori i skalari. Pojam derivacije i integrala.
|
3 sata |
|
2.
|
Kinematika čestice.
|
3 sata |
|
3.
|
Newtonovi zakoni, sila trenja.
|
3 sata |
|
4.
|
Rad, snaga, energija. Gibanje sistema čestica i krutog tijela.
|
3 sata |
|
5.
|
Gravitacija, gravitacijska potencijalna energija.
|
3 sata |
|
6.
|
Statika i dinamika fluida.
|
3 sata |
|
7.
|
Toplina i termodinamika.
|
3 sata |
|
8.
|
Kinetičko molekularna teorija topline.
|
3 sata |
|
9.
|
Harmoničko titranje.
|
3 sata |
|
10.
|
Mehanički valovi, valovi zvuka, ultrazvuk.
|
3 sata |
|
11.
|
Elektromagnetski valovi.
|
3 sata |
|
12.
|
Geometrijska i fizikalna optika.
|
3 sata |
|
13.
|
Struktura atoma i jezgre atoma.
|
3 sata |
|
