|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
preduvjeti za upis
Uvod u računala i programiranje, Programiranje
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za:
• razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o analizi složenosti algoritama,
• trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja dinamičke alokacije memorije, te baratanje apstraktnim tipovima podataka kao što su stog, red lista te različite vrste binarnih stabala,
• razumijevanje i primjena grupiranja podataka (engl. hashing) i hrpi (eng. heap).
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
• definirati temeljne pojmove vezane uz analizu složenosti algoritama,
• objasniti i realizirati postupke dodavanja, brisanja, pretraživanja elemenata u jednostruko i dvostruko vezanim listama,
• realizirati funkcije za dodavanje elemenata u stog i red, te njihovo uklanjanje,
• prepoznati primjenu apstraktnih tipova podataka u rješavanju problema,
• opisati postupke dodavanja, brisanja i pretraživanja elemenata elemenata u binarno stablo za pretraživanje,
• koristiti osnovne postupke balansiranja AVL stabala,
• primijeniti funkcije za grupiranje podataka i otvoreno adresiranje,
• opisati način rada hrpi (engl. heap).
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Program je organiziran oko ideje apstrakcije podataka i definiranja apstraktnog tipa podataka. Analiziraju se izvedbe temeljnih tipova i strukture podataka: nizovi i string, stog, red, jednostruko i dvostruko vezane liste, stabla, binarna stabla i balansirana binarna stabla, hash tablice, skupovi, i grafovi. Za procesiranje ovih struktura uče se tehnike sortiranja i traženja, hashing, skupljanje memorijskog otpada i kontrola korištenja memorije. Temeljna znanja o složenosti algoritama.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Ispit se sastoji od teoretskog i laboratorijskog dijela. Jednom kada se neki od dijelova položi, ocjena vrijedi do kraja akademske godine.
Laboratorijski dio se polaže na računalima po završetku laboratorijskih vježbi, te nakon toga na svakom ispitnom roku.
Teoretski dio se polaže pismeno i to podijeljen u dva kolokvija. Tijekom semestra bit će organiziran jedan kolokvij, a na svim ostalim rokovima studenti mogu birati koji će kolokvij polagati (mogu i oba istovremeno).
Uvjeti za pozitivnu ocjenu su: odrađene laboratorijske vježbe 100%, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i više od 50% bodova na svakom od kolokvija.
Konačna ocjena se računa na slijedeći način:
Ocjena = 0,5*L + 0,5*T
L - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
T – ocjena iz teoretskog dijela.
Ocjena na teoretskom djelu ispita u ovisnosti o broju bodova se formira na slijedeći način:
50% do 61% - dovoljan (2),
62% do 74% - dobar (3),
75% do 87% - vrlo dobar (4),
88% do 100% - izvrstan (5).
Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvodno predavanje o predmetu, ponavljanje osnovnih elemenata C programskog jezika (rekurzivne funkcije, strukture, pokazivači, dinamičko alociranje memorije, rad s datotekama)
|
2 sata |
|
2.
|
Matematička pozadina analize algoritam i proračun vremena izvršavanja algoritma
|
2 sata |
|
3.
|
Apstraktni tipovi podataka, jednostavna implementacija vezane liste i osnovnih operacija u vezanoj listi
|
2 sata |
|
4.
|
Dvostruko vezane liste, cirkularne liste
|
2 sata |
|
5.
|
Stog, primjena stoga (okvir stoga, balansiranje simbola), red
|
2 sata |
|
6.
|
Stabla, binarna stabla, binarna stabla za pretraživanje
|
2 sata |
|
7.
|
Osnovne operacije u binarnom stablu za pretraživanje
|
2 sata |
|
8.
|
AVL stabla
|
2 sata |
|
9.
|
Kosa i B stabla
|
2 sata |
|
10.
|
Grupiranje podataka (engl. hashing) – osnovna ideja
|
2 sata |
|
11.
|
Funkcije za grupiranje podataka i otvoreno adresiranje
|
2 sata |
|
12.
|
Ponovno grupiranje i proširivo grupiranje
|
2 sata |
|
13.
|
Hrpe (engl. heap)
|
2 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Osnovne operacije u nizu struktura.
|
2 sata |
|
2.
|
Dodavanje novog elementa na početak i kraj vezane liste, ispis vezane liste.
|
2 sata |
|
3.
|
Pretraživanje liste i brisanje elementa iz liste.
|
2 sata |
|
4.
|
Dodavanje novog elementa u vezanu listu ispred i iza određenog elementa.
|
2 sata |
|
5.
|
Sortiranje vezane liste, upis i čitanje liste iz datoteke.
|
2 sata |
|
6.
|
Zbrajanje i množenje polinoma
|
2 sata |
|
7.
|
Simulacija stoga pomoću niza i vezane liste.
|
2 sata |
|
8.
|
Simulacija reda pomoću niza i vezane liste.
|
2 sata |
|
9.
|
Kreiranje nove liste koja je presjek ili unija dviju zadanih lista.
|
2 sata |
|
10.
|
Napisati program koji pomoću vezanih listi simulira strukturu direktorija.
|
2 sata |
|
11.
|
Unošenje novog elementa i ispis binarnog stabla.
|
2 sata |
|
12.
|
Brisanje i pronalaženje elementa u binarnom stablu.
|
2 sata |
|
13.
|
Formiranje AVL stabla generiranjem 15 slučajnih brojeva u opsegu od 0-100.
|
2 sata |
|
