114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
preduvjeti za upis
Matematika 3 i Fizika 2
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za:
• razumijevanje i primjenu temeljnih načela i zakona elektromagnetizma,
• postavljanje i rješavanje jednostavnih problema statičkih, kvazistatičkih i dinamičkih polja,
• trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja elektromagnetizma.
• primjenu analitičkih i numeričkih metoda na rješavanje inženjerskih problema elektromagnetskih valova i elektromagnetskog zračenja
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. definirati temeljne pojave, veličine i zakone elektromagnetskih polja,
2. primijeniti temeljne zakone elektromagnetske teorije za proračun osnovnih veličina elektromagnetskog polja
3. primijeniti metode i tehnike primjerene rješavanju problema propagacije elektromagnetskih valova i zračenja električki kratkih antena,
4. matematički formulirati jednostavne slučajeve propagacije ravnih valova i zračenja električki kratkih antene,
5. analizirati jednostavne prijenosne linije, uzemljivače, antene
6. izračunati veličine jednostavnih prijenosnih linija, uzemljivača, antena,
7. razviti jednostavnije programske sustave te koristiti komercijalne softverske pakete za rješavanje problema propagacije i zračenja
nastava i predavači
|
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
|
Lista predavača je prazna.
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
|
Lista predavača je prazna.
|
15 sati
1 sat tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike.
Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku.
Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području.
Granični uvjeti.
Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.
Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale.
Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja.
Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet
Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode.
Metoda preslikavanja. Ogledni primjeri. Metoda separacije varijabli. Ogledni primjeri.
Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Ogledni primjeri.
Ravni val. Širenje ravnog vala u sredini bez gubitaka i konačno vodljivoj sredini. Elektromagnetsko zračenje. Hertzov dipol.
preporučena literatura
D.Poljak, Teorija elektromagnetskih polja s primjenama u inženjerstvu, Šk. knjiga Zagreb, 2014.
D.Poljak i dr., Modeliranje žičanih antena primjenom računala, Kigen Zagreb 2009.
dopunska literatura
1. D. Poljak, Advanced Modeling in Computational Electromagnetic compatibility, Wiley Interscience, New York 2007.
2. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997.
3. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996.
4. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications, Wiley, 2005
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
• Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
• Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika
• Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij održava se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Svaki se kolokvij provodi kao pisani ispit u trajanju od 120 minuta i sastoji se od ukupno 3 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su; odrađene laboratorijske vježbe te minimalno 50% bodova na oba kolokvija, a konačna se ocjena formira na način:
Ocjena(%) = 0,5 (K1 + K2)
gdje su K1 i K2 – ocjene ostvarene na kolokvijima.
Konačna se ocjena utvrđuje u skladu s ostvarenim postocima na način:
Postotak Ocjena
50% do 62% dovoljan (2)
63% do 75% dobar (3)
76% do 88% vrlo dobar (4)
89% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji nisu ispit položili preko kolokvija pristupaju ispitu u zimskom/jesenskom roku. Ukoliko je student položio jedan od kolokvija, na ispitu polaže gradivo iz onog kolokvija na kojem nije ostvario zadovoljavajući broj bodova. Ispit se provodi u pisanoj formi u trajanju od 150 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova ostvarenih na ispitu. Ukupna ocjena utvrđuje se u skladu s ostvarenim postocima na opisani način.
|
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
1.
|
Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike.
|
2 sata |
2.
|
Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.
|
2 sata |
3.
|
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku.
|
2 sata |
4.
|
Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području.
|
2 sata |
5.
|
Granični uvjeti.
|
2 sata |
6.
|
Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.
|
2 sata |
7.
|
Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale.
|
2 sata |
8.
|
Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja.
|
2 sata |
9.
|
Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet
|
2 sata |
10.
|
Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode.
|
2 sata |
11.
|
Metoda prslikavanja.
Primjeri
Metoda separacije varijabli.
Primjeri.
|
2 sata |
12.
|
Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Primjeri.
|
2 sata |
13.
|
Ravni val. Refleksija i lom ravnog vala. Širenje ravnog vala u konačno vodljivoj sredini Vrste usmjerenog vođenja. Pravokutni valovod. Površinski valovi i valovodi. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji.
|
2 sata |
|
Nastavne jedinice za Auditorne vježbe |
Broj sati |
1.
|
Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike.
|
1 sat |
2.
|
Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.
|
1 sat |
3.
|
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku.
|
1 sat |
4.
|
Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području.
|
1 sat |
5.
|
Granični uvjeti.
|
1 sat |
6.
|
Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.
|
1 sat |
7.
|
Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale.
|
1 sat |
8.
|
Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja.
|
1 sat |
9.
|
Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet
|
1 sat |
10.
|
Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode.
|
1 sat |
11.
|
Metoda prslikavanja.
Primjeri
|
1 sat |
12.
|
Metoda separacije varijabli.
Primjeri.
|
1 sat |
13.
|
Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Primjeri.
|
1 sat |
14.
|
Ravni val. Refleksija i lom ravnog vala. Širenje ravnog vala u konačno vodljivoj sredini Vrste usmjerenog vođenja.
|
1 sat |
15.
|
Pravokutni valovod. Površinski valovi i valovodi. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji.
|
1 sat |
|
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
1.
|
Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike.
|
1 sat |
2.
|
Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.
|
1 sat |
3.
|
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku.
|
1 sat |
4.
|
Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području.
|
1 sat |
5.
|
Granični uvjeti.
|
1 sat |
6.
|
Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.
|
1 sat |
7.
|
Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale.
|
1 sat |
8.
|
Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja.
|
1 sat |
9.
|
Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet
|
1 sat |
10.
|
Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode.
|
1 sat |
11.
|
Metoda prslikavanja.
Primjeri
|
1 sat |
12.
|
Metoda separacije varijabli.
Primjeri.
|
1 sat |
13.
|
Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Primjeri.
|
1 sat |
14.
|
Ravni val. Refleksija i lom ravnog vala. Širenje ravnog vala u konačno vodljivoj sredini Vrste usmjerenog vođenja.
|
1 sat |
15.
|
Pravokutni valovod. Površinski valovi i valovodi. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji.
|
1 sat |
|