112 Elektronika i računalno inženjerstvo
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
preduvjeti za upis
Programiranje
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata da:
1. Razumiju kako su građena digitalna računala.
2. Prepoznaju razlike između različitih računalnih arhitektura na razini skupa naredbi.
3. Razumiju građu računala na razini logičkih sklopova.
4. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu u ovisnosti o problemu primjene.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Razlučiti arhitekture sa stajališta skupa naredbi (ISA)
2. Razlučiti mogućnosti i razlike različitih arhitektura na razini logičkih sklopova
3. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu za problem koji se rješava.
4. Procijeniti utjecaj arhitekture na programsko rješenje (prednosti i nedostatci) .
nastava i predavači
|
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
|
Lista predavača je prazna.
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Uvod. Različita gledišta na računalo. Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbe. Formati naredbi. Modovi adresiranja. Projektiranje procesora na razini skupa naredbi. Jedno-sabirnički i više-sabirnički mikroarhitektura. Upravljačka jedinica. Cjevovod. Aritmetička i logička jedinica. Projektiranje memorijskog sustava, Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Ulazno/izlazni podsustav.
preporučena literatura
Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, 2rd edition, AddisonWesley, 2003.
dopunska literatura
Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 5rd edition, Morgan Kaufmann, 2011.
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
prazno
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra provoditi će se kontinuirana provjera znanja testovima na početku predavanja (ulazni test) kao i na kraju predavanja (izlazni test). Planirano je pet do šest testovaTestovi će zavisno o pojedinoj nastavnoj jedinici trajati između 5 do 15 minuta. Sastoje se od 5 do 10 jednostavnih pitanja iz gradiva obrađenog na prethodnim predavanjima, odnosno gradiva obrađenog na predavanjima taj dan. Studentima će biti dostupni preko MS Forms te se ispunjavaju preko računala ili mobitela.
Tijekom semestra bit će i dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je:
- 60% bodova na testovima
- 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli
- pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi
a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih
Ocjena (%) = 0,2 LV + 0,2 (M1 + M2) + 0,4 T gdje su aktivnosti izražene u postocima:
- T - bodovi na testovima
- LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
- M1, M2 - bodovi na međuispitima.
Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave.
Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.
|
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
1.
|
Uvod. Različita gledišta na računalo.
|
2 sata |
2.
|
Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja.
|
2 sata |
3.
|
Projektiranje procesora. Definiranje programerske arhitekture računala.
|
2 sata |
4.
|
AL naredbe. Naredbe za prijenos podataka.
|
2 sata |
5.
|
Naredbe za upravljanje programskim tokom. Prevođenje iz viših programskih jezika u simbolički jezik odnosno strojni kod.
|
2 sata |
6.
|
Jedno-sabirnička arhitektura računala
|
2 sata |
7.
|
Implementacija segmenata jednosabirničke arhitekture. Upravljačka jedinica.
|
2 sata |
8.
|
Više-sabirnički mikroarhitektura. Kvantitativna usporedba rješenja.
|
2 sata |
9.
|
Cjevovod.
|
2 sata |
10.
|
Problemi kod cjevovoda
|
2 sata |
11.
|
Projektiranje memorijskog sustava. Tehnologije implementacije memorijskih modula. Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije,
|
2 sata |
12.
|
Organizacija brze memorije. Asocijativna brza memorija. Direktno mapirana brza memorija. Kombinacija asocijatinog i direktno mapiranog preslikavanja
|
2 sata |
13.
|
Ulazno/izlazni podsustav.
|
2 sata |
|
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
1.
|
Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86
|
2 sata |
2.
|
Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog.
|
2 sata |
3.
|
Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa.
|
2 sata |
4.
|
Osnovni tipovi varijabli.
|
2 sata |
5.
|
Skokovi.
|
2 sata |
6.
|
Procedura.
|
2 sata |
7.
|
Makro.
|
2 sata |
8.
|
Naredbe za manipuliranje podacima.
|
2 sata |
9.
|
Upravljanje blokovima podataka.
|
2 sata |
10.
|
Uvjetne petlje.
|
2 sata |
11.
|
Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje.
|
2 sata |
12.
|
Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT.
|
2 sata |
|