Osposobljavanje studenata za:
• razumijevanje pojmova vezanih za automatizaciju industrijskih procesa
• razumijevanje principa rada industrijskih računala (PLCova), senzora za mjerenje procesnih veličina i aktuatora,
• programiranje programabilnih logičkih kontrolera
• projektiranje jednostavnijih automatizacijskih sustava i regulatora.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. definirati i opisati sustave automatizacije,
2. odabrati senzore procesnih veličina prema postavljenim kriterijima,
3. analizirati pneumatske izvršne elemente u sustavima automatizacije,
4. analizirati hidrauličke izvršne elemente u sustavima automatizacije,
5. napraviti program za programabilne logičke kontrolere (PLC-ove),
6. analizirati kvalitetu regulacijskog sustava.
Uvod u automatizaciju industrijskih procesa. Tipovi industrijskih procesa i strukture automatizacije procesa. Elementi automatizacije industrijskih procesa i postrojenja: objekti upravljanja, mjerni, upravljački i izvršni uređaji. Senzori za mjerenje procesnih veličina: temperature, pritiska, protoka, tlaka, pomaka, brzine,.... Elektromehanički, pneumatski i hidraulički aktuatori. Relejni, elektronički, i mikroprocesorski sustavi upravljanja. Industrijski računala – programabilni kontroleri PLC: arhitektura i funkcije, sučelje čovjek-računalo, grafičko programiranje. Industrijske komunikacijske mreže: topologija, prijenosni medij, metode pristupa prijenosnom mediju, mrežni standardi. Projektiranje sustava za automatizaciju. Industrijska izvedba PID regulatora. Primjeri iz industrije i energetike.
preporučena literatura
O. Bego, B. Terzić: Predavanja na WEB-u iz predmeta Automatizacija industrijskih procesa
dopunska literatura
prazno
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon preostalih 6 tjedana nastave. Na završnom ispitu u lipnju i srpnju studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na
ispitima u rujnu polaže se cjelokupno gradivo.
Uvjet za pozitivnu ocjenu na osnovi međuispita je najmanjie 40% bodova na svakom međuispitu, te najmanje 50% bodova na završnom ispitu.
Ocjena(%)= 0,3*L+0,7*(M1+ M2+M3)/3
L - ocjena laboratorijskih vježni u postocima
M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjelokupni ispit. Ocjena ukupnog ispita određuje se na osnovi prethodno određenih postotaka.
Ispitni rokovi se održavaju prema terminima predviđenim kalendarom nastave.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod u predmet, osnove sustava automatizacije. Definicija tehničkih procesa, klasifikacija, primjeri. Povijesni pregled provedbe automatizacije (relejna logika, elektronika mikroprocesori, procesna računala). Primjeri automatizacije hidroelektrana, lončaste peći, betonara.
2 sata
2.
Automatizacija strojeva i postrojenja, stupanj automatizacije. Centralna i decentralna struktura upravljanja. Povezivanje procesnih računala. Redundancija sustava upravljanja. Pouzdanost i sigurnost u sustavima automatizacije
2 sata
3.
Struktura procesnih računala. Centalna procesorska jedinica, procesna periferija. Vrste procesnih signala.
2 sata
4.
Osnovna obrada signala (multiplesiranje, filtriranje). A/D pretvorba, podjela A/D pretvornika i njihova izvedba.
2 sata
5.
Senzori - podjela prema mjerenoj veličini i vrsti izlaznog signala, stacionarne i dinamičke karakteristike, prijenos analognih i digitalnih signala, galvansko odvajanje i oklapanje izlaznih signala
2 sata
6.
Diskretni senzori udaljenosti (mehanički, induktivni, kapacitivni, fotosenzori, ultrazvučni), mjerenje kutnog pomaka i brzine vrtnje
Operativni sustav procesnih računala, način izvršenja programa (ciklički, prekidno,...). Načini pisanja programa za PLC-ove, struktura programa, način prikaza (LAD, FBD, STL)
Upoznavanje s PLC-ovima, njihovom hardware-skom strukturom i alatima za njihovo programiranje
2 sata
2.
Definiranje hardware-ske strukture, struktura programa, programski i podatkovni blokovi, korištenje organizacijskih blokova, funkcija i funkcijskih blokova, simbolički prikaz
2 sata
3.
Programske naredbe: binarne operacije, rad s brojevima, timeri i counteri, usporedbe i konverzije brojeva
2 sata
4.
Monitoring izvršenja programa, obrada analognih vrijednosti
2 sata
5.
Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada
2 sata
6.
Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada
2 sata
7.
Mjerenje procesnih veličina pomoću PLC-a
2 sata
8.
Upravljanje istosmjernim motorom (crpkom) pomoću PLC-a
2 sata
9.
Snimanje vanjske karakteristike crpke Q(U)
2 sata
10.
Struktura Simatic-ovog PID regulatora. Regulacija razine u spremniku - podešavanje parametara
2 sata
11.
Regulacija razine u spremniku
2 sata
12.
Vizualizacija procesa - SCADA sustavi
2 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
