110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
|
|
110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
112 Elektronika i računalno inženjerstvo
114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
150 Industrijsko inženjerstvo
220 Elektronika i računalno inženjerstvo
222 Računalno inženjerstvo
231 Automatizacija i pogoni
232 Elektroenergetski sustavi
242 Telekomunikacije i informatika
261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
263 Proizvodno strojarstvo
270 Industrijsko inženjerstvo
271 Proizvodni management
272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
920 Elektronika i računalno inženjerstvo
940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
|
|
Nema predmeta
Upit treba biti dulji od 1 znaka...
Nema rezultata
U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o:
• arhitekturi i osnovnim djelovima računala
• brojevnim sustavima i predstavljanju podataka
• načinu predstavljanja podataka u memoriji računala,
• semantičkim strukturama koje grade programski kod,
• tehnikama programiranja u programskom jeziku C,
• korištenju MATLAB-a
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:
1. Definirati područja računarstva i ulogu algoritma kao temelja funkcionalnosti
2. Opisati način na koji se jednostavni tipovi podataka pohranjuju u memoriji računala i ilustrirati postupak na konkretnim primjerima
3. Definirati i primijeniti ulogu operatora, te značenje i kodiranje izraza
4. Primijeniti osnovne semantičke strukture: pridruživanje, grananje, ponavljanje i funkciju
5. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema C jezikom.
6. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema MATLAB programskim alatom.
nastava i predavači
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
| |
|
30 sati
2 sata tjedno × 15 tjedana
|
sadržaj
Povijest računarstva
Binarno predstavljanje podataka i upravljanje informacijama.
Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije u računalu.
Arhitektura računala. Funkcije sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice.
Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora.
Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
Programiranje. Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija.
Tipovi podataka, konstante, varijable. Aritmetički izrazi. Operatori: logički, relacijski, binarni, bitznačajni. Naredbe pridruživanja.
Slijedno izvođenje, grananje i petlja. Nizovi. Potprogrami i parametri. Funkcije i procedure. Tehnike debugiranja.
Pokazivači, stringovi i dinamičko alociranje memorije.
Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
preporučena literatura
J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004.
Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005
R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005
dopunska literatura
Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1990.
jezik poduke
Hrvatski, Engleski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
1. vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
2. godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
3. studentska anketa s ciljem evaluacije kvalitete nastavnika i kolegija
4. samoevulacija nastavnika
5. povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali (ili su na višim godinama studija) o relevantnosti sadržaja kolegija
6. povremeno promatranje i evaluacija nastava od strane šefa katedre
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit obihvaća prvih 6 nastavnih jedinica, a drugi preostalih 7 nastavnih jedinica. Na završnom ispitu studenti polažu djelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija.
Pozitivna ocjena se dobija na sljedeći način:
Nužni uvjet: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i 50% bodova na svakom međuispitu.
Ocjena(%)=0.4*K1 + 0.4*K2 +0.2*L
K1, K2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
L - prosjek bodova na kolokvijima iz lab.vježbi izražen u postocima
Na popravnom i komisijskom ispitu, polaže se cjeloviti ispit, a ocjena (%) se formira samo na osnovu rezultata ispita.
Konačna brojčana ocjena, pod uvjetom da su oba kolokvija pozitivna, se utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.
Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti, te će kolegij morati ponovo upisati.
| |
Nastavne jedinice za Predavanja |
Broj sati |
|
1.
|
Uvod: Povijesni pregled.
|
2 sata |
|
2.
|
Brojevni sustavi. Binarno predstavljanje podataka.
|
2 sata |
|
3.
|
Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. Pojam algoritma.
|
1 sat |
|
4.
|
Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable.
|
1 sat |
|
5.
|
Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Korištenje operatora: aritmetički, logički, relacijski i bitznačajni.
|
4 sata |
|
6.
|
Programiranje: Slijedno izvođenje, grananje i petlja.
|
4 sata |
|
7.
|
Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja.
|
2 sata |
|
8.
|
Programiranje: Funkcije. Blokovska struktura programa. Moduli.
|
2 sata |
|
9.
|
Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka.
|
1 sat |
|
10.
|
Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
|
1 sat |
|
11.
|
Instrukcijski formati. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije.
|
1 sat |
|
12.
|
Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
|
1 sat |
|
13.
|
Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB).
|
4 sata |
| |
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe |
Broj sati |
|
1.
|
Temeljna struktura C programa.
|
2 sata |
|
2.
|
Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri.
|
6 sati |
|
3.
|
Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka.
|
4 sata |
|
4.
|
Funkcije u C-u.
|
4 sata |
|
5.
|
Blokovska struktura programa. Moduli.
|
2 sata |
|
6.
|
Nizovi.
|
4 sata |
|
7.
|
Matlab – osnove
|
2 sata |
|
8.
|
Matlab – programiranje
|
2 sata |
|
9.
|
Razni ispitni primjeri.
|
4 sata |
|
