Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o:
• arhitekturi i osnovnim djelovima računala
• brojevnim sustavima i predstavljanju podataka
• načinu predstavljanja podataka u memoriji računala,
• semantičkim strukturama koje grade programski kod,
• tehnikama programiranja u programskom jeziku C,
• korištenju MATLAB-a
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:
1. Definirati područja računarstva i ulogu algoritma kao temelja funkcionalnosti
2. Opisati način na koji se jednostavni tipovi podataka pohranjuju u memoriji računala i ilustrirati postupak na konkretnim primjerima
3. Definirati i primijeniti ulogu operatora, te značenje i kodiranje izraza
4. Primijeniti osnovne semantičke strukture: pridruživanje, grananje, ponavljanje i funkciju
5. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema C jezikom.
6. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema MATLAB programskim alatom.
Povijest računarstva
Binarno predstavljanje podataka i upravljanje informacijama.
Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije u računalu.
Arhitektura računala. Funkcije sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice.
Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora.
Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
Programiranje. Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija.
Tipovi podataka, konstante, varijable. Aritmetički izrazi. Operatori: logički, relacijski, binarni, bitznačajni. Naredbe pridruživanja.
Slijedno izvođenje, grananje i petlja. Nizovi. Potprogrami i parametri. Funkcije i procedure. Tehnike debugiranja.
Pokazivači, stringovi i dinamičko alociranje memorije.
Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
preporučena literatura
J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004.
Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005
R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005
dopunska literatura
Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1990.
jezik poduke
Hrvatski, Engleski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
1. vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
2. godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
3. studentska anketa s ciljem evaluacije kvalitete nastavnika i kolegija
4. samoevulacija nastavnika
5. povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali (ili su na višim godinama studija) o relevantnosti sadržaja kolegija
6. povremeno promatranje i evaluacija nastava od strane šefa katedre
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit obihvaća prvih 6 nastavnih jedinica, a drugi preostalih 7 nastavnih jedinica. Na završnom ispitu studenti polažu djelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija.
Pozitivna ocjena se dobija na sljedeći način:
Nužni uvjet: 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i 50% bodova na svakom međuispitu.
Ocjena(%)=0.4*K1 + 0.4*K2 +0.2*L
K1, K2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
L - prosjek bodova na kolokvijima iz lab.vježbi izražen u postocima
Na popravnom i komisijskom ispitu, polaže se cjeloviti ispit, a ocjena (%) se formira samo na osnovu rezultata ispita.
Konačna brojčana ocjena, pod uvjetom da su oba kolokvija pozitivna, se utvrđuje na sljedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.
Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti, te će kolegij morati ponovo upisati.
Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. Pojam algoritma.
1 sat
4.
Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable.
1 sat
5.
Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Korištenje operatora: aritmetički, logički, relacijski i bitznačajni.
4 sata
6.
Programiranje: Slijedno izvođenje, grananje i petlja.
4 sata
7.
Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja.
2 sata
8.
Programiranje: Funkcije. Blokovska struktura programa. Moduli.
2 sata
9.
Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka.
1 sat
10.
Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri.
1 sat
11.
Instrukcijski formati. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije.
1 sat
12.
Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
