FESB NASTAVA
Loading...
    Diplomski
    250 Računarstvo
    2. semestar
    Preddiplomski
    Diplomski
    Poslijediplomski
    Stručni
    Razlikovni
    110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    111 Automatika i sustavi
    112 Elektronika i računalno inženjerstvo
    113 Elektrotehnika
    114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
    120 Računarstvo
    130 Strojarstvo
    140 Brodogradnja
    150 Industrijsko inženjerstvo
    210 Automatika i sustavi
    220 Elektronika i računalno inženjerstvo
    221 Elektronika
    222 Računalno inženjerstvo
    230 Elektrotehnika
    231 Automatizacija i pogoni
    232 Elektroenergetski sustavi
    241 Bežične komunikacije
    242 Telekomunikacije i informatika
    250 Računarstvo
    261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
    262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
    263 Proizvodno strojarstvo
    270 Industrijsko inženjerstvo
    271 Proizvodni management
    272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
    280 Brodogradnja
    310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    330 Strojarstvo
    510 Elektrotehnika
    511 Elektroenergetika
    512 Elektronika
    530 Strojarstvo
    540 Brodogradnja
    550 Računarstvo
    910 Automatika i sustavi
    920 Elektronika i računalno inženjerstvo
    930 Elektrotehnika
    940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
    950 Računarstvo
    960 Strojarstvo
    970 Brodogradnja
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    Nema predmeta
      Upit treba biti dulji od 1 znaka...
      Nema rezultata
      U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
      • nema koda:
      • Metode optimizacije

        (FELK06)
        2018/19 godina
        preduvjeti za upis
        nema
        ciljevi predmeta

        Omogućiti studentima da kroz primjere iz prakse razumiju značaj optimizacija za inženjersku praksu i istraživanja. Stjecanjem znanja o osnovnim pojmovima optimiranja, ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Omogućiti studentima stjecanje praktičnih znanja, korisnički usmjerenih, o potrebi programskih rješenja i preciznih sučelja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.

        očekivani ishodi učenja

        Ishodi : Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
        1. izvesti modele različitih sustava, kvantitativne (matematičke) i kvalitativne (grafovi, tablice, tekst) modele,
        2. primijeniti matematičke pretvorbe na izvorne modele i razumjeti svrhu tih pretvorbi kod primjene poznatih metoda optimiranja, ako za izvorni model metode ne postoje,
        3. opisati razlike između matematički definiranih metoda optimiranja i metoda pretraživanja i opisati nemogućnost pronalaženja univerzalnih metoda rješavanja,
        4. odabrati i izdvojiti pravu metodu optimiranja na temelju modela,
        5. primijeniti rezultate postoptimalne analize na odgovarajuće primjere iz prakse,
        6. izračunati strateški optimum,
        7. riješiti samostalno složene zadatke optimiranja kod kojih je potrebno kombinirati više metoda.

        nositelji predmeta
        nastava i predavači
         
        30 sati
        2 sata tjedno × 15 tjedana
         
        30 sati
        2 sata tjedno × 15 tjedana
        sadržaj

        Uvod: kvantitativni i kvalitativni modeli, sustavski pristup. Kriterij optimalnosti i ograničenja u zadacima optimiranja. Linearno programiranje. Dualna rješenja i postoptimalna analiza. Cjelobrojno programiranje. Nelinearno programiranje i gradijentna metoda. Heurističko programiranje - primjena i metode. Transportni problemi. Problemi najkraćeg puta. Problemi lokacija (smještaja) i raspodjele. Dinamičko programiranje. Teorija grafova. Upravljanje zalihama. Primjena teorije igara kod optimalnog strateškog odlučivanja. Primjena operacijskih istraživanja kod tehničkih, ekonomskih, društvenih i bioloških sustava i upotreba računala pri rješavanju.

        preporučena literatura
        • T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

        • R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operation Research, McGraw Hill, 1998.

        • H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997

        dopunska literatura
        • J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

        jezik poduke
        Hrvatski
        način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

        Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
        Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
        Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

        ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

        Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi kolokvij nakon završetka nastave.
        Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 40% točnih odgovora, ali ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjenu moraju biti minimalno 50% točnih.
        Ocjenjivat će se i rezultati ostvareni na dijelu laboratorijskih vježbi.
        Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 + 0.1*M3
        (Moguće je osvojiti maksimalno 100% bodova, tj. 110% = 100%).
        M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima,
        M3 – bodovi sa dijela laboratorijskih vježbi.
        Potrebno je tijekom semestra riješiti domaći i seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolokvija i ispita.
        Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
        Postotak Ocjena
        50% do 61% dovoljan (2)
        62% do 74% dobar (3)
        75% do 87% vrlo dobar (4)
        88% do 100% izvrstan (5)

        Svaki se međuispit sastoji od više kraćih pitanja iz teorije i zadataka.

        Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

          Nastavne jedinice za Predavanja Broj sati
        1.

        Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

        2 sata
        2.

        Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

        2 sata
        3.

        Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.
        Optimalno nije savršeno - ovisi o funkiji cilja, ograničenjima i metodama rješavanja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

        2 sata
        4.

        Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja.
        Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

        2 sata
        5.

        Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice).

        2 sata
        6.

        Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

        2 sata
        7.

        Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode).

        2 sata
        8.

        Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

        2 sata
        9.

        Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem)

        2 sata
        10.

        0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik.

        2 sata
        11.

        Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje.

        2 sata
        12.

        Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

        2 sata
        13.

        Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. Optimiranje zadataka modeliranih pomoću teorije grafova (CPM metoda - Critical Path Method). Programska rješenja takvih zadataka.

        2 sata
          Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe Broj sati
        1.

        Postoptimalna analiza, razlozi za provedbu proizašli iz prakse.

        2 sata
        2.

        Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri.

        2 sata
        3.

        Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri.

        2 sata
        4.

        Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni.

        2 sata
        5.

        Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri.

        2 sata
        6.

        Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički".

        2 sata
        7.

        Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički".

        2 sata
        8.

        Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički.

        2 sata
        9.

        Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala.
        Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije sustava.

        2 sata
        10.

        Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo.

        2 sata
        11.

        Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo.

        2 sata
        12.

        Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

        2 sata
        13.

        Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo.

        2 sata
        Niste više prijavljeni

        Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.

        Nastao je problem u radu sustava

        Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.

        Vaš preglednik nije podržan

        Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.