Omogućiti studentima da razumiju značaj automatiziranih sustava, da razumiju da je samostalni rad takvih sustava rezultat promišljenih i fizički provedivih postupaka vođenja. Stjecanjem znanja o osnovnim pojmovima vođenja i o sustavskom pristupu automatizaciji studente se podučava da su stečena znanja primjenjiva kod različitih područja, a posebno stječu znanja o automatizaciji sustava iz područja strojarstva i industrijskih procesa općenito. Omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja o uporabi računala kao podršci svim fazama projektiranja.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno svladanoga kolegija moći:
1 Ustanoviti ulogu automatizacije i vrste vođenja postrojenja i procesa.
3 Dovesti u vezu analitičke, simulacijske i identifikacijske tehnike modeliranja.
2 Izvesti prijenosne funkcije elemenata prvog i drugog reda.
4 Analizirati elemente modela sustava: regulacijska staza, mjerni, regulacijski i izvršni elementi.
5 Prezentirati sustave vođenja u vremenskom i frekvencijskom području.
6 Identificirati stabilnost sustava.
7 Modelirati osnovne mehaničke elemente i regulatore.
Uvod, problemi i područja primjene. Procesi – sustavni prikaz, osnovne razlike između upravljanja i regulacije. Osnovni elementi regulacijske petlje. Standardne pobudne funkcije. Laplaceova transformacija i opis sustava prijenosnom funkcijom. Analiza sustava prvog i drugog reda te karakteristične veličine odziva. Algebra blokova. Frekvencijska analiza sustava. Regulatori i stabilnost sustava. Hidraulički servomehanizam i regulatori zasnovani na hidrauličkom servomehanizmu.
preporučena literatura
Barle J., Perišić S., “Automatizacija industrijskih procesa: podloge za predavanja i vježbe”, Interna skripta, FESB, Sveučilište u Split, 2024.
Petrić J. “Automatska regulacija: uvod u analizu i sintezu”, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2012.
Šurina, T., “Automatska regulacija”, Školska knjiga, Zagreb 1987.
dopunska literatura
Ogata K., “Modern Control Engineering”, 5th Editio. Pearson, New Jersey, 2009
Božičević, J., “Temelji automatike 1”, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
Nastavnici iz istog područja surađuju te uzajamno nadziru nastavne procese.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi kolokvij održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi nakon završetka nastave.
Gradivo je podijeljeno u dvije sadržajne cjeline, gradivo1 i gradivo2.
Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 50% točnih odgovora za svaku cjelinu, stoga i ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjenu moraju biti minimalno 50% točni.
Potrebno je tijekom semestra riješiti seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolokvija i ispita.
Ocjenjivat će se rezultati ostvareni tijekom nastave.
Konačna ocjena (%) = (M1+ M2)/2 + 0.1*M3
M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
M3 - bodovi ostvareni rješavanjem odabranih zadataka u okviru predavanja i vježbi
(Moguće je osvojiti maksimalno 100% bodova, tj. 110% = 100%)
Konačna ocjena utvrđuje se na slijedeći način:
Postotak Ocjena
50% - 61% dovoljan (2)
62% - 74% dobar (3)
75% - 87% vrlodobar (4)
88% - 100% izvrstan (5)
Svaki se kolokvij sastoji od ukupno 5 pitanja iz teorije i zadataka.
Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod: zadaci automatizacije, problemi i područja primjene. Upravljanje. Regulacijska petlja. Standardne pobudne funkcije.
2 sata
2.
Matematički pristup modeliranju dinamičkih sustava. Laplaceova transformacija. Analiza u vremenskom području.
2 sata
3.
Prijenosna funkcija.
2 sata
4.
Vremenska analiza sustava nultog i prvog reda (prijelazna funkcija)
2 sata
5.
Vremenska analiza sustava drugog reda (prijelazna funkcija)
2 sata
6.
Osnovni integracijski i derivacijski članovi.
2 sata
7.
Analiza složenih sustava primjenom algebre blokova.
2 sata
8.
Analiza u frekvencijskom području. Grafički prikaz frekvencijskog odziva (Bode). Frekvencijski odziv osnovnih sustava.
2 sata
9.
Osnovni PID blok model.
2 sata
10.
Stabilnost sustava. Regulatori: stabilizacija sustava, poboljšanje vremenskog odziva.
Regulatori zasnovani na hidrauličkom servomehanizmu (hidraulički PI, PD i PID regulatori).
2 sata
13.
Regulatori tlaka i protoka.
2 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Upoznavanje sa programom MATLAB.
2 sata
2.
Uvod, sintaksa i osnove programiranja.
2 sata
3.
Simuliranje linearnih diferencijalnih jednadžbi pomoću MATLABa/Simulinka.
2 sata
4.
Vremenska simulacija i analiza sustava prvog reda.
2 sata
5.
Vremenska simulacija i analiza sustava drugog reda.
2 sata
6.
Algebra blokova.
2 sata
7.
Linearizacija nelinearnih elemenata sustava.
2 sata
8.
Frekvencijska analiza sustava.
2 sata
9.
Regulacija sustava pomoću PID regulatora .
2 sata
10.
Analiza stabilnosti sustava.
2 sata
11.
Identifikacija parametara sustava prvog reda.
2 sata
12.
Identifikacija parametara sustava drugog reda.
2 sata
13.
Demonstracija rada regulatora protoka i tlaka.
2 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
