Nakon položenog ispita studenti bi trebali shvatiti i objasniti ulogu i osnovne radne značajke upravljanja u industriji, shvatiti značajke dinamičkih veličina proizvodnog procesa te opisati i objasniti sekvencijalnu kontrolu i definirati odgovarajuće termine.
Stjecanjem znanja o osnovnim pojmovima vođenja i o sustavskom pristupu automatizaciji studente se podučava da su stečena znanja primjenjiva kod različitih područja, a posebno stječu znanja o automatizaciji sustava iz područja strojarstva i industrijskih procesa općenito. Omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja o uporabi računala kao podršci svim fazama automatizacije.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog kolegija moći:
1 Opisati ulogu automatizacije i vrste vođenja postrojenja i procesa.
2 Izvesti prijenosne funkcije elemenata prvog i drugog reda.
3 Primijeniti postupke analize i sinteze sustava (u vremenskom i frekvencijskom području).
4 Usporediti različita rješenja problema u automatizaciji.
5 Identificirati stabilnost sustava. Riješiti samostalno pomoću simulacija jednostavni zadatak automatizacije.
6 Modelirati osnovne mehaničke elemente i regulatore.
Uvod, problemi i područja primjene. Procesi – sustavni prikaz, osnovne razlike
između upravljanja i regulacije. Elementi regulacijske petlje: regulacijska staza,
mjerni član, regulacijski članovi, izvršni elementi. Signali i kodiranje. Standardne
pobudne funkcije. Opis sustava prijenosnom funkcijom. Točnost i stabilnost
regulacije. Procesi prvog i drugog reda u regulacijskom krugu. Logičke funkcije,
grafička interpretacija logičkih jednadžbi. Kombinacijska i sekvencijska logika.
Projektiranje upravljačkih procesa. Izrada logičkih shema i dokumentacije.
Programabilni logički kontroleri.
preporučena literatura
Barle J., Perišić S., “Automatizacija industrijskih procesa: podloge za predavanja i vježbe”, Interna skripta, FESB, Sveučilište u Split, 2024.
Božičević, J., “Temelji automatike 1”, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Petrić J. “Automatska regulacija: uvod u analizu i sintezu”, FSB, Sveučilište u Zagrebu, 2012.
dopunska literatura
Ogata K., “Modern Control Engineering”, 5th Editio. Pearson, New Jersey, 2009
Nof S. Y., “Springer Handbook of Automation” , Springer, 2009.
jezik poduke
Hrvatski jezik
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi kolokvij održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi nakon završetka nastave.
Gradivo je podijeljeno u dvije sadržajne cjeline, gradivo1 i gradivo2.
Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 50% točnih odgovora za svaku cjelinu, stoga i ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjenu moraju biti minimalno 50% točni.
Potrebno je tijekom semestra riješiti seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolkvija i ispita.
Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na dijelu laboratorijskih vježbi.
Konačna ocjena (%) = (M1+ M2)/2 + 0.1*M3
(Moguće je osvojiti maksimalno 100% bodova, tj. 110% = 100%).
M1 i M2 - bodovi ostvareni na kolokvijima, M3 - bodovi ostvreni na dijelu vježbi.
Konačna ocjena utvrđuje se na slijedeći način:
Postotak Ocjena
50% - 61% dovoljan (2)
62% - 74% dobar (3)
75% - 87% vrlodobar (4)
88% - 100% izvrstan (5)
Svaki se kolokvij sastoji od ukupno 5 pitanja iz teorije i zadataka.
Ispitni rokovi:
Završni ispiti. Popravni ispit. Komisijski ispit.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod: zadaci automatizacije, problemi i područja primjene. Upravljanje. Regulacijska petlja. Standardne pobudne funkcije.
2 sata
2.
Matematički pristup modeliranju dinamičkih sustava. Laplaceova transformacija. Analiza u vremenskom području.
2 sata
3.
Prijenosna funkcija.
2 sata
4.
Vremenska analiza sustava nultog i prvog reda (prijelazna funkcija)
2 sata
5.
Vremenska analiza sustava drugog reda (prijelazna funkcija)
2 sata
6.
Analiza složenih sustava primjenom algebre blokova.
2 sata
7.
Analiza u frekvencijskom području. Grafički prikaz frekvencijskog odziva (Bode). Frekvencijski odziv osnovnih sustava.
2 sata
8.
Osnovni integracijski i dericavijski članovi.
2 sata
9.
Osnovni PID blok model .
2 sata
10.
Stabilnost sustava. Regulatori: stabilizacija sustava, poboljšanje vremenskog odziva.
Regulatori zasnovani na hidrauličkom servomehanizmu (hidraulički PI, PD i PID regulatori).
2 sata
13.
Regulatori tlaka i protoka.
2 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Upoznavanje sa programom MatLab.
2 sata
2.
Uvod, sintaksa i osnove programiranja.
2 sata
3.
Simuliranje linearnih diferencijalnih jednadžbi pomoću MATLABa/Simulinka.
2 sata
4.
Vremenska simulacija i analiza sustava prvog reda.
2 sata
5.
Vremenska simulacija i analiza sustava drugog reda.
2 sata
6.
Algebra blokova.
2 sata
7.
Frekvencijska anliza sustava.
2 sata
8.
Linearizacija nelinearnih elemenata sustava.
2 sata
9.
Regulacija sustava pomoću PID regulatora.
2 sata
10.
Analiza stabilnosti sustava.
2 sata
11.
Identifikacija parametara sustava prvog reda .
2 sata
12.
Identifikacija parametara sustava drugog reda .
2 sata
13.
Demonstracija rada refulatora protoka i tlaka .
2 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
