Stjecanje temeljnih znanja i tehnika s područja programiranja kao osnovne jezgre računarstva, te osposobljava polaznike za programiranje u programskom jeziku VisualBasic.
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:
1. objasniti ulogu pojedinih komponenti osobnog računala u arhitekturi i organizaciji rada pri izvođenju programskih naredbi.
2. navesti osnovne značajke .NET platforme, tipove podataka i standarde kodiranja pri zapisu numeričkih vrijednosti
3. demonstrirati kodiranje brojeva u različitim brojevnim sustavima i različitim tipovima podataka za pohranu numeričkih vrijednosti
4. objasniti vrijednosne i referentne tipove podataka
5. upotrijebiti strukture kontrole toka, strukture odluke, strukture ponavljanja, hvatanje iznimaka kao i logičke i bitovne operatore demonstrirati primjenu procedura i mehanizama prekrcavanja
6. koristiti nizove i strukturne tipove podataka
7. objasniti nepromjenjivost i optimizaciju string tipova podataka
8. definirati osnovne pojmove objektno orijentiranog programiranja
9. prikazati primjerom upotrebu Windows formi
Programske i tehničke karakteristike računala. Kodiranje i tipovi podataka. Razvoj algoritma. Strojni, simbolički i viši programski jezici. Visual basic. Razvijanje aplikacija u Visual Basicu. Upravljanje projektima. Forme, kontrole i izbornici. Osnove programiranja: struktura aplikacije, način pisanja koda, varijable, konstante i tipovi podataka, struktura kontrola, procedure, objekti. Stvaranje korisničkog sučelja.
preporučena literatura
T.Žuljević: “Uvod u programiranje – VB.NET”, Sveučilište u Splitu, Split 2007.
dopunska literatura
H. M. Deitel, P. J. Deitel, and T. R. Nieto: “ Visual Basic.NET How to Program” , Prentice Hall, 2002.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Ocjena (%) = 0.5(M1+M2)+D
M1 i M2 su međuispiti
D su dodatni bodovi, do maksimalno 10%
Gradivo je podijeljeno na dvije cjeline (M1 i M2) koje studenti polažu na međuispitima i ispitima. Za uspješno polaganje gradiva iz pojedine cjeline na međuispitu i/ili ispitu, studenti moraju ostvariti barem 50% od ukupnih bodova za tu cjelinu. Svaki međuispit i ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Oba dijela se pišu na računalu.
Prisutnost na predavanjima i laboratorijskim vježbama je obavezna u obujmu od 70% (po nastavnoj aktivnosti), te će studenti u ovisnosti o svojoj prisutnosti iznad 70% (temeljem evidencije koja će se voditi) potencijalno biti stimulirani s dodatnim bodovima u opsegu do 10% (D), a koji se dodaju nakon položenog ispita.
Konačna ocjena se utvrđuje na sljedeći način prema ostvarenom postotku:
50% do 61,99% dovoljan (2)
62% do 74,99% dobar (3)
75% do 87,99% vrlo dobar (4)
>88% izvrstan (5)
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Računalni programi i programski jezici. Pregled .NET platforme. Razvojna okolina. Prva VB.NET aplikacija. Prevođenje iz naredbene linije.
4 sata
2.
Osnovni programski elementi. Tipovi podataka. Vrijednosni i referencni tipovi. Deklariranje i korištenje varijabli. Izričito i neizravno deklariranje.
4 sata
3.
Memorijsko predstavljanje vrijednosnih i referencnih tipova. Ugrađeni tipovi podataka. Tipovi za cjelobrojne vrijednosti. Tipovi za brojeve s pomičnim zarezom. Ostali tipovi. Opseg i životni vijek varijabli. Proširena i sužena pretvorba. Konstante i operatori.
Definiranje i pozivanje procedura. Parametri. Mehanizmi prosljeđivanja. Prekrcavanje. Rekurzivne procedure.
4 sata
6.
Uvod u nizove. Stvaranje nizova. Korištenje nizova. Ugrađena funkcionalnost nizova. Nazupčani nizovi. Sortiranje i pretraživanje nizova.
4 sata
7.
Zbirka Stack. Zbirka Queue. Strukturni tipovi. Stvaranje i korištenje struktura. Nabrajanja.
4 sata
8.
Znak i nizovi znakova. Standardi kodiranja (Unicode i ASCII). Nepromjenljivost i optimizacija tipa String. Operacije nad nizovima znakova. Usporedba nizova znakova. Pretraživanje nizova znakova. Dinamički nizovi znakova (StringBuilder tip).
4 sata
9.
Uvod u klase i objekte. Osnovni pojmovi objektno orijentiranog programiranja. Usporedba klasa sa strukturama. Stvaranje klasa i objekata. Operator Me.
Windows GUI. Model događaja u .NET Framework-u. Hijerarhija klasa Windows formi. Svojstva, postupci i događaju forme. Životni ciklus forme. Korištenje standardnih dijaloških okvira.
4 sata
13.
Pregled kontrola Windows formi. Dodavanje, oblikovanje i korištenje kontrola forme. Hijerarhija klasa kontrola forme. Svojstva i postupci kontrola. Rukovanje događajima miša. Rukovanje događajima tipkovnice. Provjera korisničkog unosa.
4 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Binarno predstavljanje brojeva.
3 sata
2.
Neizravno i izričito deklariranje varijabli. New i Main procedure. Tipovi podataka. Gubitak preciznosti. Operator Mod.
4 sata
3.
Višekratnici prostih brojeva. Provjera unosa zaporke. Parni i neparni brojevi. Prijestupna godina. Iscrtavanje trokuta zvjezdica.
2 sata
4.
Provjera parnosti i predznaka broja. Brojanje bitova. Pohranjivanje višestrukih vrijednosti u jednu varijablu.
2 sata
5.
Pozivanje procedura drugog modula. Prosti brojevi. Okretanje znamenki broja. Najveći zajednički djelitelj.
3 sata
6.
Pretvorba dekadskog broja u binarni i obrnuto. Potenciranje brojeva.
Stvaranje i korištenje klasa. Generiranje jedinstvenog broja računa. Korištenje svojstava.
4 sata
11.
Događaji. Nasljeđivanje. Sučelja. Mnogoobličnost.
4 sata
12.
Pretvorba valute. Poništenje događaja zatvaranja forme.
4 sata
13.
Izračun kvadratne jednadžbe. Stvaranje dijaloškog okvira. Događaji miša. Događaji tipkovnice
4 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
