Ostvaruju se nužna teorijska znanja o ulozi i značaju mjernih uređaja i mjernih pretvornika za samostalno djelovanje sustava u regulacijskoj petlji. Ostvaruju se osnovna praktična znanja o fizičkim ograničenjima i mogućim problemima ugradnje različitih mjernih uređaja i mjernih pretvornika. Upoznaju se principi rada pojedinih mjernih osjetila kao i njihova ograničenja i prednosti. Analizira se utjecaj AD i DA pretvornika na karakteristike mjernih osjetila.
očekivani ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
1. prepoznati mjerna osjetila i mjerne pretvornike u petlji automatske regulacije
2. objasniti važnost mjernih osjetila i mjernih pretvornika u automatici
3. objasniti temeljne karakteristike mjernih osjetila
4. predstaviti neke od najčešće upotrebljavanih mjernih osjetila (senzori pritiska, senzori protoka, senzori temperature, optički senzori, inercijski senzori)
5. rukovati tabličnim (datasheet) podacima mjernih pretvornika
6. koristiti osnovne mjerne pretvornike
7. komentirati princip rada A/D i D/A pretvornika i njihov utjecaj na mjerenja/upravljanje
Mjerna osjetila i mjerni pretvornici u regulacijskoj petlji. Točnost senzora i mjernih pretvornika. Upotreba mjernih osjetila u regulacijskoj petlji. Senzori pritiska (kapacitivni, induktivni, otporni, piezoelektrični), optički senzori (fotootpornici, fotodiode, fototranzistori, senzori položaja, pomaka, sile i pritiska), senzori protoka (senzori temeljeni na turbinama, magnetski i ultrazvučni senzori protoka), akcelerometri i inklinometri (kapacitivni, piezoelektrični, optički, toplinski, magnetski), temperaturni senzori (termoparovi, termootporni, termistori), žiroskopi, magnetski senzori, senzori za mjerenje udaljenosti. Inteligentni senzori.
preporučena literatura
Božičević, J.: Temelji automatike 1, Školska knjiga , Zagreb, 1989.
M.B. Histand, D.G. Alciatore: Introduction to Mechatronics and Measurement Systems, McGraw Hill, 1999.
Šurina, T.: Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1972.
dopunska literatura
Friedland, B.: Control System Design, McGraw-Hill, New York, 1986.
Sinclair, I.: Sensors and Transducers, 3rd edition, Newnes, Oxford, 2001.
V. Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Graphis, 2003.
Roman Malarić, Instrumentation and Measurement in Electrical Engineering, BrownWalker, 2011.
W. Nawrocki, Measurement Systems and Sensors, Artech House, 2016.
Alan S. Morris, Reza Langari, Measurement and Instrumentation: Theory and Application, Academic Press, 2020.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održavaju se dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon sedmog, a drugi nakon trinaestog tjedna neposredne nastave.
Uvjet za pristupanje kolokvijima je ostvarena prisutnost od 70% na svakom pojedinom obliku nastavne aktivnosti (predavanjima, auditornim vježbama i laboratorijskim vježbama).
Nakon polaganja obaju kolokvija student pristupa usmenom ispitu. Usmeni ispit sadrži po maksimalno dva pitanja iz svakog dijela gradiva, te praktično izvođenje zadatka na laboratorijskom modelu.
Ukupni postotak utvrđuje se prema sljedećoj formuli:
Ocjena(%)=(0,25*M1+0,25*M2+0,5*UI) + DB
M1, M2 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima,
UI - bodovi ostvareni na usmenom ispitu,
DB - dodatni bodovi (npr. za prisustvo na nastavi).
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak (zaokružen na dvije decimale) Ocjena
50% do 61,99% dovoljan (2)
62% do 74,99% dobar (3)
75% do 87,99% vrlo dobar (4)
>88% izvrstan (5)
Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom nastavne djelatnosti u tekućoj akademskoj godini.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvodna razmatranja i sustavni pristup automatskoj regulaciji. Mjerna osjetila i izvršne sprave u regulacijskoj petlji.
2 sata
2.
Vrste senzora i mjernih pretvornika. Općenito o najvažnijim karakteristikama senzora (točnost senzora, osjetljivost, ponovljivost, itd.)
2 sata
3.
A/D i D/A pretvornici i utjecaj na karakteristike senzora.
2 sata
4.
Primjeri primjene mjernih osjetila u regulacijskoj petlji.
2 sata
5.
Senzori pritiska: kapacitivni, induktivni, otporni i piezoelektrični(princip rada, karakteristike i primjena).
2 sata
6.
Inercijski senzori: akcelerometar (princip rada, karakteristike i primjena).
2 sata
7.
Inercijski senzori: žiroskop (princip rada, karakteristike i primjena).
2 sata
8.
Kolokvij I
2 sata
9.
Inercijske senzorske jedinice (inercijski senzori + magnetometar): princip rada, točnost i primjena.
2 sata
10.
Optički senzori: fotootpornici, fotodiode, senzori položaja (enkoderi) i pomaka (princip rada, karakteristike i primjena).
2 sata
11.
Senzori pritiska i sile: vrste, principi rada, karakteristike i područje primjene.
2 sata
12.
Senzori protoka: temeljem protoka, magnetski i ultrazvučni (princip rada, karakteristike i primjena).
2 sata
13.
Inteligentni senzori. Dislocirani mjerni uređaji: mjerenje na udaljenoj lokaciji.
2 sata
14.
Izvršne sprave i senzori: funkcionalna cjelina.
2 sata
15.
Kolokvij II
2 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Senzori temperature: primjena i mjerne karakteristike.
3 sata
2.
Senzori pritiska i dodira: QTC (quantum tunnelling compound) i tipkala.
3 sata
3.
Senzori udaljenosti: kapacitivni, ultrazvučni i laserski.
3 sata
4.
Inercijski senzori i magnetometar.
3 sata
5.
Servo motori: regulacija i mjerni pretvornici.
3 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
