Osposobljavanje studenata da:
• Analizira i projektira ugradbene računalne sustave.
• Izradi pripadajuću programsku podršku.
• Odabere i prilagodi potrebama sistemsku programsku podršku
• Odabere i uskladi sklopovsko i programsko rješenje
• Procjeni složenost i performanse sustava.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
• Projektirati ugradbeni računalni sustav
• Projektirati i izraditi pripadajuću programsku podršku
• Odaberati i uskladiti potrebama sistemsku programsku podršku
• Analizirati i procijeniti sveukupne performanse sustava
Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava. Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje. Mikroprocesori, mikrokontroleri i digitalni procesori signala, različite periferije te njihovo međusobno povezivanje. Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola. Povezivanje analognih i digitalnih sustava. Programska podrška ugradbenih računalnih sustava. Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava. Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava. Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski. Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava. Višeprocesorski i distribuirani ugradbenih računalnih sustavi. Primjeri.
preporučena literatura
Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems Design, Morgan Kaufmann 2008.
Joseph Yiu, The Definitive Guide to ARM® Cortex®-M3 and Cortex®-M4 Processors, 2010 Elsevier Inc, ISBN-13: 978-0124080829,
dopunska literatura
Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2
Qing Li, Caroline Yao, "Real-Time Concepts for Embedded Systems", Published by CMP Books, 2003. ISBN: 1-57820-124-1
James A. Langbridge, Professional Embedded ARM Development, John Wiley, ISBN-13: 978-1118788943
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra provoditi će se kontinuirana provjera znanja testovima na početku predavanja (ulazni test) kao i na kraju predavanja (izlazni test). Planirano je pet do šest testova. Testovi će zavisno o pojedinoj nastavnoj jedinici trajati između 5 do 15 minuta. Sastoje se od 5 do 10 jednostavnih pitanja iz gradiva obrađenog na prethodnim predavanjima, odnosno gradiva obrađenog na predavanjima taj dan. Studentima će biti dostupni preko MS Forms te se ispunjavaju preko računala, mobitela ili u pisanom obliku.
Tijekom semestra bit će i jedan međuispit (kolokvij) nakon 7 tjedana nastave, koji se provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka.
Studenti će dobiti jedan seminar, zadatak koji moraju riješiti, pismeno objasniti i prezentirati
Uvjet za pozitivnu ocjenu je:
- 60% bodova na testovima
- 50% bodova na međuispitu,
- pozitivno obranjen seminar
a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih
Ocjena (%) = 0,3 M + 0,3 S + 0,4 T gdje su aktivnosti izražene u postocima:
- T - bodovi na testovima
- S - ocjena iz seminara,
- M - bodovi na međuispitu
Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave.
Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod, Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava.
2 sata
2.
Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava
2 sata
3.
Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava.
2 sata
4.
Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje.
2 sata
5.
Mikroprocesori, mikrokontroleri
2 sata
6.
Digitalni procesori signala
2 sata
7.
Različite periferije te njihovo međusobno povezivanje
2 sata
8.
Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola.
2 sata
9.
Povezivanje analognih i digitalnih sustava.
2 sata
10.
Programska podrška ugradbenih računalnih sustava.
2 sata
11.
Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava.
2 sata
12.
Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu.
2 sata
13.
Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski
2 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Upoznavanje s ARM procesorima
4 sata
2.
Izrada jednostavnih programa za ARM u asembleru
4 sata
3.
ARM razvojna pločice
4 sata
4.
Izrada aplikacije za ARM razvojnu pločicu
6 sati
5.
Projekt i prezentacija rezultata
12 sati
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
