Po završetku ovoga kolegija studenti će moći kritički evaluirati i usporediti koncepte vezane za projektni vijek tehničkog sustava, posutupke njegova održavanja i sigurnosti korištenja.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog kolegija moći:
– Vrednovati postupke i predložiti strategiju održavanja.
– Komentirati postupke održavanja i rizike korištenja tehničkog sustava.
– Povezati različite koncepte modeliranja pouzdanosti i raspoloživosti.
– Procijeniti raspoloživosti i troškove održavanja.
– Usporediti utjecaje na životni vijek tehničkog sustava.
Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja. Krivulja mortaliteta.
Organizacija funkcije održavanja - prikazivanje i analiza primjera.
Standardi (IEC EN 61508). Klasifikacija i rasčlamba dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti. Kvar, mod kvara te njegov uzrok i posljedice. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA).
Primjer FMEA metode.
Pregled i temeljne značajke modova kvara. Ljudske pogreške u održavanju. Parametarske i neparametarske metode procjene vijeka trajanja.
Neparametarska analiza podataka - 1.
Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja - neparametarske metode, potpuni i cenzorirani podaci.
Neparametarska analiza podataka - 2.
Parametarske metode procjene pouzdanosti. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara (Weibullov, Eksponencijalni model i Lognormalni modeli). Papir vjerojatnosti. Maksimalna vjerodostojnost (MLE). Intervali povjerenja.
Parametarska analiza podataka - 1.
Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija. Blok dijagrami pouzdanosti.
Parametarska analiza podataka - 2.
Pogodnost za održavanje i raspoloživost. Utjecajne veličine i osnovni modeli.
Primjeri rješavanja problema pogodnosti za održavanje.
Pouzdanost obnovljivih sustava. Opis sustava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja. Procesi brojanja (HPP i NHPP).
Primjeri modeliranja obnovljivih sustava.
Korištenje generičkih podataka, prethodnih iskustava i/ili mišljenja eksperata. Uhodavanje. Bayesove analize u formalnim postupcima (FSA).
Izvori generičkih podataka i njihovo korištenje.
Tehnička dijagnostika. Procedura, vrste, osnovni indikatori i primjereni senzori.
Tehnička dijagnostika - prikazivanje i analiza primjera.
Fizikalno modeliranje pouzdanosti. Ubrzano testiranje i uhodavanje.
Analiza kovarijantnog modela oštećenja.
Planiranje pregleda, popravaka i procjena troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala
Procjena dubine i širine skladišta doknadnih dijelova.
Modeliranje opitmalnih intervala različitih vrsta preventivnog održanaja. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja.
Numerička analiza optimalnog intervala plansko-preventivnog i oportunističkog postupka.
– Rausand, M.; Høyland, A., "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications", 2nd ed., Wiley-Interscience, 2003.
– Ebeling, C., "An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering", McGraw-Hill, 1996.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi. Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita. Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika. Samoevaluacija nastavnika. Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Prvi se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 75 minuta i sastoji se od ukupno 5 pitanja i zadataka. Drugi dio ispita polaže se preko pisanog seminarskog rada u kojemu se obrađuju naprednije teme i/ili rješavaju složeniji zadaci.
Konačna se ocjena (u postocima) utvrđuje prema formuli:
• kolokvij 1: A1 = 50 – 100 %,
• kolokvij 2 (seminarski rad): A2 = 50 – 100 %,
• usmeni ispit (samostalnost + završna provjera): A3 = 50 – 100 %.
• nazočnost i aktivnost na nastavi: A4 = 70 – 100 %.
ODNOS POLUČENOG USPJEHA I PRIPADNE OCJENE
Postotak Kriterij Ocjena
od 50% do 62% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)
od 63% do 76% prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)
od 77% do 88% iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)
od 89% do 100% izniman uspjeh izvrstan (5)
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica.
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
Za ovaj oblik nastave nema definiranih nastavnih jedinica.
Nije dio izvedbenog plana za akademsku godinu 2024/25.
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
