Programiranje 1, Osnove elektronike, Digitalna tehnika
ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata da:
1. Razumiju kako su građena digitalna računala.
2. Prepoznaju razlike između različitih računalnih arhitektura na razini skupa naredbi.
3. Razumiju građu računala na razini logičkih sklopova.
4. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu u ovisnosti o problemu primjene.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Razlučiti arhitekture sa stajališta skupa naredbi (ISA)
2. Razlučiti mogućnosti i razlike različitih arhitektura na razini logičkih sklopova
3. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu za problem koji se rješava.
4. Procijeniti utjecaj arhitekture na programsko rješenje (prednosti i nedostaci).
Uvod. Različita gledišta na računalo. Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbe. Formati naredbi. Modovi adresiranja. Projektiranje procesora na razini skupa naredbi. Jedno-sabirnički i više-sabirnički mikroarhitektura. Upravljačka jedinica. Cjevovod. Aritmetička i logička jedinica. Projektiranje memorijskog sustava, Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Ulazno/izlazni podsustav.
preporučena literatura
Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, 2rd edition, AddisonWesley, 2003.
dopunska literatura
Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 5rd edition, Morgan Kaufmann, 2011.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/šefa katedre, itd.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra provoditi će se kontinuirana provjera znanja testovima na početku predavanja (ulazni test) kao i na kraju predavanja (izlazni test). Planirano je pet do šest testovaTestovi će zavisno o pojedinoj nastavnoj jedinici trajati između 5 do 15 minuta. Sastoje se od 5 do 10 jednostavnih pitanja iz gradiva obrađenog na prethodnim predavanjima, odnosno gradiva obrađenog na predavanjima taj dan. Studentima će biti dostupni preko MS Forms te se ispunjavaju preko računala ili mobitela.
Tijekom semestra bit će i dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je:
- 60% bodova na testovima
- 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli
- pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi
a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih
Ocjena (%) = 0,2 LV + 0,2 (M1 + M2) + 0,4 T gdje su aktivnosti izražene u postocima:
- T - bodovi na testovima
- LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,
- M1, M2 - bodovi na međuispitima.
Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave.
Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod. Različita gledišta na računalo.
3 sata
2.
Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja.
Prekidni ulazno – izlazni prijenos podataka. Osnovna načela rada pri prekidnom prijenosu podataka (NMI, RES, SWI).
1 sat
14.
Izravni pristup memoriji – DMA. Organizacija izravnog pristupa memoriji.
1 sat
15.
Izravni pristup memoriji – DMA. Tehnike izravnog pristupa memoriji
1 sat
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86
2 sata
2.
Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog.
2 sata
3.
Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa.
2 sata
4.
Osnovni tipovi varijabli.
2 sata
5.
Skokovi.
2 sata
6.
Procedura.
2 sata
7.
Makro.
2 sata
8.
Naredbe za manipuliranje podacima.
2 sata
9.
Upravljanje blokovima podataka.
2 sata
10.
Uvjetne petlje.
2 sata
11.
Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje.
2 sata
12.
Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT.
2 sata
13.
Usporedba i testiranje stringova.
2 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
