Omogućiti studentima da razumiju značaj automatiziranih sustava, da razumiju da je samostalni rad takvih sustava rezultat promišljenih i fizički provedivih postupaka vođenja. Stjecanjem znanja o osnovnim pojmovima vođenja i o sustavskom pristupu automatizaciji studente se podučava da su stečena znanja primjenjiva kod različitih područja, a posebno stječu znanja o automatizaciji sustava iz područja strojarstva i industrijskih procesa općenito. Omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja o uporabi računala kao podršci svim fazama projektiranja.
očekivani ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno savladanog kolegija moći:
1. Opisati ulogu automatizacije i vrste vođenja postrojenja i procesa.
2. Primijeniti postupke analize i sinteze sustava (u vremenskom i frekvencijskom području).
3. Izvesti matematičke modele jednostavnih sustava i razumjeti značaj modela kod postupaka projektiranja automatiziranih sustava.
4. Izvesti prijenosne funkcije elemenata prvog i drugog reda.
5. Opisati probleme usklađivanja teorije vođenja i i primjene rezultata u praksi. Analizirati elemente modela sustava: regulacijska staza, mjerni, regulacijski i izvršni elementi.
6. Identificirati stabilnost sustava. Riješiti samostalno pomoću simulacija jednostavni zadatak automatizacije.
7. Prezentirati osnovne mehaničke regulatore.
Uvod, problemi i područja primjene. Procesi – sustavni prikaz, osnovne razlike između upravljanja i regulacije. Elementi regulacijske petlje: regulacijska staza, mjerni član, regulacijski članovi, izvršni elementi. Signali i kodiranje. Standardne pobudne funkcije. Opis sustava prijenosnom funkcijom. Točnost i stabilnost regulacije. Procesi prvog i drugog reda u regulacijskom krugu.
Zahtjevi kod sinteze u vremenskom području.
Regulacijski objekti: objekti bez izjednačenja i objekti s izjednačenjem. Istosmjerni servomotor. Hidrauliĉki motor.
Regulacijski uređaji: P-djelovanje, I-djelovanje, D-djelovanje, PI kompenzator, PD kompenzator. PID regulator.
preporučena literatura
Božićević, J.: Temelji automatike 1, Školska knjiga, 1990.
Nikolić, G.: Upravljanje, Školske novine, Zagreb 1996.
dopunska literatura
Šurina, T., Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb 1987.
Novaković, B.: Metode vođenja tehničkih sistema, Školska knjiga, Zagreb. 1990.
jezik poduke
Hrvatski
način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
Nastavnici iz istog područja surađuju te uzajamno nadziru nastavne procese.
ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi kolokvij održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi nakon završetka nastave.
Gradivo je podijeljeno u dvije sadržajne cjeline, gradivo1 i gradivo2.
Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 50% točnih odgovora za svaku cjelinu, stoga i ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjneu moraju biti minimalno 50% točni.
Potrebno je tijekom semestra riješiti seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolkvija i ispita.
Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na dijelu laboratorijskih vježbi.
Konačna ocjena (%) = (M1+ M2)/2 + 0.1*M3
(Moguće je osvojiti maksimalno 100% bodova, tj. 110% = 100%).
M1 i M2 - bodovi ostvareni na kolokvijima, M3 - bodovi ostvreni na dijelu vježbi.
Konačna ocjena utvrđuje se na slijedeći način:
Postotak Ocjena
50% - 61% dovoljan (2)
62% - 74% dobar (3)
75% - 87% vrlodobar (4)
88% - 100% izvrstan (5)
Svaki se kolokvij sastoji od ukupno 5 pitanja iz teorije i zadataka.
Ispitni rokovi:
Završni ispiti. Popravni ispit. Komisijski ispit.
Nastavne jedinice za Predavanja
Broj sati
1.
Uvod: zadaci automatizacije, problemi i područja primjene. Upravljanje. Regulacijska petlja. Simulacija sustava.
2 sata
2.
Matematički pristup dinamičkim sustavima. Analiza u vremenskom području.
2 sata
3.
Standardne pobudne funkcije. Vremenski odziv sustava - Prijelazna funkcija.
Integral konvolucije. Laplaceova transformacija. Prijenosna funkcija.
2 sata
6.
Prijenosna funkcija osnovnih i složenih sustava. Algebra blokova.
2 sata
7.
Analiza složenih sustava. Sustavi 1. i 2. reda, prijelazni dio odziva, ustaljeno stanje
2 sata
8.
Stabilnost sustava. Regulatori: stabilizacija sustava, poboljšanje vremenskog odziva.
2 sata
9.
Analiza u frekvencijskom području. Grafički prikaz frekvencijskog odziva (Bode). Frekvencijski odziv osnovnih sustava.
2 sata
10.
Mjerni elementi regulacijske petlje.
2 sata
11.
Izvršni elementi regulacijske petlje.
2 sata
12.
Servomehanizam. Proporcionalni i servo ventili.
2 sata
13.
Funkcionalna ugradnja elemenata u regulacijsku petlju.
2 sata
Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe
Broj sati
1.
Upoznavanje sa programom MATLAB
3 sata
2.
Simuliranje linearnih diferencijalnih jednadžbi pomoću MATLABa/Simulinka
3 sata
3.
Priejnosna funkcija, simuliranje i analiza.
3 sata
4.
Analiza složenih sustava primjenom simulacija i algebre blokova.
3 sata
5.
Analiza sustava 1. reda.
3 sata
6.
Analiza sustava 2. reda.
3 sata
7.
Analiza sustava u frekvencijskom području.
3 sata
8.
Stabilnost sustava, analiza i sinteza regulatora kojima se stabiliziraju nestabilni sustavi. Sinteza P-regulatora.
3 sata
9.
Simuliranje vođenja susatva po načelu on-off (simuliranje djelovanja jednostavnog PLCa).
2 sata
Niste više prijavljeni
Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.
Nastao je problem u radu sustava
Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.
Vaš preglednik nije podržan
Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.
