FESB NASTAVA

Nastava

Moji
Po semestru
Pretraga

Stručni

512 Elektronika

4. semestar

Preddiplomski

Diplomski

Poslijediplomski

Stručni

Razlikovni

110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija

111 Automatika i sustavi

112 Elektronika i računalno inženjerstvo

113 Elektrotehnika

114 Komunikacijska i informacijska tehnologija

120 Računarstvo

130 Strojarstvo

140 Brodogradnja

150 Industrijsko inženjerstvo

210 Automatika i sustavi

220 Elektronika i računalno inženjerstvo

221 Elektronika

222 Računalno inženjerstvo

230 Elektrotehnika

231 Automatizacija i pogoni

232 Elektroenergetski sustavi

241 Bežične komunikacije

242 Telekomunikacije i informatika

250 Računarstvo

261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo

262 Računalno projektiranje i inženjerstvo

263 Proizvodno strojarstvo

270 Industrijsko inženjerstvo

271 Proizvodni management

272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda

280 Brodogradnja

310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija

330 Strojarstvo

510 Elektrotehnika

511 Elektroenergetika

512 Elektronika

530 Strojarstvo

540 Brodogradnja

550 Računarstvo

910 Automatika i sustavi

920 Elektronika i računalno inženjerstvo

930 Elektrotehnika

940 Komunikacijska i informacijska tehnologija

950 Računarstvo

960 Strojarstvo

970 Brodogradnja

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

5. semestar

6. semestar

5. semestar

6. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

3. semestar

4. semestar

5. semestar

6. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

1. semestar

2. semestar

Nema predmeta

Upit treba biti dulji od 1 znaka...

Nema rezultata

nema koda:

Digitalna tehnika

(FELO11)

2021/22 godina

preduvjeti za upis

Nema

ciljevi predmeta

Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura

očekivani ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
1. Konstruirati kombinacijske i sekvencijalne digitalne sklopove
2. Izabrati optimalnu metodu sinteze
3. Primijeniti postulate i teoreme Booleove algebre
4. Primijeniti digitalne sklopove nižeg, srednjeg i visokog stupnja integracije
5. Objasniti informacijsku strukturu sustava
6. Objasniti postignute rezultate sinteze digitalnih sustava.

nositelji predmeta

Čoko Duje, Ožegović Julije

nastava i predavači

Predavanja

45 sati

3 sata tjedno × 15 tjedana

Auditorne vježbe

Pekić Vesna

15 sati

1 sat tjedno × 15 tjedana

Laboratorijske vježbe

Prvan Marina

30 sati

2 sata tjedno × 15 tjedana

sadržaj

Digitalni i analogni signali. Informacija. Kodiranje. Brojevni sustavi. Binarni brojevni sustav. Zbrajanje po modulu. Elementarni logički sklopovi. Booleova algebra i algebra logike. Booleove funkcije. Minimizacija Booleove funkcije i realizacija sklopova logičkim vratima. Realizacija sklopova korištenjem multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture. Vremenski odnosi. Bistabili. Sinteza općih bistabila. Registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Diskretni konačni digitalni automati. Zadavanje i minimizacija automata. Strukturna sinteza automata. Programabilni automati. Wilkiesov model. Koncept mikroprogramiranja. Algoritmi.

preporučena literatura

Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.
Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

dopunska literatura

Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Udžbenik, Veleučilište u Splitu, Split 2002.

jezik poduke

Hrvatski

način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja.
Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi.
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 8. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da za svaki od zadataka moraju postići najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka.

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) teorije u 8. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije.

Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije.

Ocjena(%)=0,15P +0,10L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,5(M1 + M2)/2
P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima
L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima,
Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima
M1, M2 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlo dobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)

Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 ili 4 zadatka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, s time da svaki pojedini zadatak mora biti riješen s najmanje 25% pripadnih bodova; pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije.

Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25

	Nastavne jedinice za Predavanja	Broj sati
1.	1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA: 1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje 2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave	3 sata
2.	2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova 3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa	3 sata
3.	4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova	3 sata
4.	5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable 6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije	3 sata
5.	7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici 8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)	3 sata
6.	9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO 10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA 10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje	3 sata
7.	11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom 12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM 12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla 13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla	3 sata
8.	1. kolokvij	3 sata
9.	14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem 15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)	3 sata
10.	16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje 17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi 18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili	3 sata
11.	19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil 20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo	3 sata
12.	21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata 22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata 23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence 23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak	3 sata
13.	24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata 24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice	3 sata
14.	25. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 25.1. Model realizacije automata 25.2. Kodiranje automata 25.3. Tablica automata s kodovima 25.4. Sinteza konkretnog automata 26. AUTOMATI I ALGORITMI 26.1. Programabilni automat 26.2. Algoritam 26.3. Turingov stroj	3 sata
15.	2. kolokvij	3 sata

	Nastavne jedinice za Auditorne vježbe	Broj sati
1.	1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA: 1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje	1 sat
2.	2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave	1 sat
3.	2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova	1 sat
4.	3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa	1 sat
5.	4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova	1 sat
6.	5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable 6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije	1 sat
7.	7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici 8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)	1 sat
8.	9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO 10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA 10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje	1 sat
9.	11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom 12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM 12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla	1 sat
10.	13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla 14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem 15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)	1 sat
11.	16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje 17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi 18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili	1 sat
12.	19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil 20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo	1 sat
13.	21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata 22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata 23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence 23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak 24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata 24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice	1 sat
14.	25. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 25.1. Model realizacije automata 25.2. Kodiranje automata 25.3. Tablica automata s kodovima 25.4. Sinteza konkretnog automata	1 sat
15.	26. AUTOMATI I ALGORITMI 26.1. Programabilni automat 26.2. Algoritam 26.3. Turingov stroj	1 sat

	Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe	Broj sati
1.	Elementarni logički sklopovi	3 sata
2.	Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI	3 sata
3.	Sinteza sklopova za otkrivanje i otklanjanje pogrješki	3 sata
4.	Sinteza sklopova primjenom multipleksera	3 sata
5.	Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL)	3 sata
6.	Sinteza bistabila	3 sata
7.	Sinteza generatora sekvence	3 sata
8.	Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima	3 sata
9.	Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL)	3 sata
10.	Simulacija Turingovog stroja	3 sata