FESB NASTAVA
Loading...
    Preddiplomski
    120 Računarstvo
    3. semestar
    Preddiplomski
    Diplomski
    Poslijediplomski
    Stručni
    Razlikovni
    110 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    111 Automatika i sustavi
    112 Elektronika i računalno inženjerstvo
    113 Elektrotehnika
    114 Komunikacijska i informacijska tehnologija
    120 Računarstvo
    130 Strojarstvo
    140 Brodogradnja
    150 Industrijsko inženjerstvo
    210 Automatika i sustavi
    220 Elektronika i računalno inženjerstvo
    221 Elektronika
    222 Računalno inženjerstvo
    230 Elektrotehnika
    231 Automatizacija i pogoni
    232 Elektroenergetski sustavi
    241 Bežične komunikacije
    242 Telekomunikacije i informatika
    250 Računarstvo
    261 Konstrukcijsko-energetsko strojarstvo
    262 Računalno projektiranje i inženjerstvo
    263 Proizvodno strojarstvo
    270 Industrijsko inženjerstvo
    271 Proizvodni management
    272 Upravljanje životnim ciklusom proizvoda
    280 Brodogradnja
    310 Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    330 Strojarstvo
    510 Elektrotehnika
    511 Elektroenergetika
    512 Elektronika
    530 Strojarstvo
    540 Brodogradnja
    550 Računarstvo
    910 Automatika i sustavi
    920 Elektronika i računalno inženjerstvo
    930 Elektrotehnika
    940 Komunikacijska i informacijska tehnologija
    950 Računarstvo
    960 Strojarstvo
    970 Brodogradnja
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    3. semestar
    4. semestar
    5. semestar
    6. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    1. semestar
    2. semestar
    Nema predmeta
      Upit treba biti dulji od 1 znaka...
      Nema rezultata
      U polje za pretragu upišite naziv ili kôd predmeta koji želite pronaći
      • nema koda:
      • Diskretni sustavi i strukture

        (FELB06)
        2020/21 godina
        preduvjeti za upis
        Nema
        ciljevi predmeta

        Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike i računarstva, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura

        očekivani ishodi učenja

        Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
        1. Dizajnirati kombinacijske i sekvencijalne digitalne sklopove
        2. Odlučiti o izboru optimalne metode sinteze
        3. Komentirati primjenu postulata i teorema Booleove algebre
        4. Modelirati digitalne sustave automatima s konačnim brojem stanja
        5. Argumentirati primjenu digitalnih sklopova nižeg, srednjeg i visokog stupnja integracije
        6. Odrediti informacijsku strukturu sustava
        7. Vrjednovati postignute rezultate sinteze i modeliranja digitalnih sustava.

        nositelji predmeta
        nastava i predavači
         
        45 sati
        3 sata tjedno × 13 tjedana
         
        30 sati
        2 sata tjedno × 13 tjedana
         
        Laboratorijske vježbe
        15 sati
        2 sata tjedno × 7 tjedana
        sadržaj

        Digitalni i analogni prikaz veličina. Digitalne i analogne varijable. Binarni brojevni sustav. Kodiranje. Aritmetika po modulu. Booleova algebra i algebra logike. Osnovni postulati i teoremi algebre logike. De-Morganovi teoremi. Booleove funkcije. Pierce i Shaeffer operatori. Normalni (kanonski) oblici Booleovih funkcija. Minimizacija Booleovih funkcija. Sinteza kombinatornih sklopova uporabom logičkih vrata. Multiplekseri i demultiplekseri. Sinteza kombinatornih sklopova uporabom multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture (FPLA, PAL, GAL). Vremenski odnosi. Diskretna vremenska os. Memorijski elementi - bistabili. Sinteza općih bistabila. Strukture s bistabilima, registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Sustavi s upravljanjem. Automati i procesi. Diskretni konačni digitalni automati. Model apstraktnog automata. Apstraktna sinteza automata. Minimizacija automata. Strukturna sinteza automata. Regularni izrazi. Programabilni automati. Algoritmi. Wilkiesov model.

        preporučena literatura
        • Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

        • Peruško, Glavinić: "Digitalni sustavi", Školska knjiga, Zagreb, 2005.

        • Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

        dopunska literatura
        • Morris Mano, Ciletti: Digital Design with an Introduction to the Verilog HDL, 5th edition, Pearson, 2013.

        • Floyd: Digital Fundamentals, Global Edition, Pearson, 2015.

        • Kleitz: Digital Electronics: a practical approach with VHDL, 9th edition, Pearson, 2011.

        • Anand Kumar: Fundamentals of Digital Circuits, 4th edition, PHI Learning, 2016.

        jezik poduke
        Hrvatski
        način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

        Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
        Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
        Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

        ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

        Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja kako bi se kontinuirano pratilo sudjelovanje studenata u nastavi.
        Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi kako bi se potvrdila spremnost studenata da odrade laboratorijske vježbe na siguran način.
        Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 8. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da za svaki od zadataka moraju postići najmanje 25% bodova (pri čemu je raspis regularnog izraza obavezan). Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka.
        Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) teorije u 8. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije.
        Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz izlaznih testova sa predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije.
        Ocjena(%)=0,15P +0,10L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,5(M1 + M2)/2
        P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima
        L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima,
        Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima
        M1, M2 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima.
        Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
        Postotak Ocjena
        50% do 61% dovoljan (2)
        62% do 74% dobar (3)
        75% do 87% vrlo dobar (4)
        88% do 100% izvrstan (5)
        Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 ili 4 zadatka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, s time da svaki pojedini zadatak mora biti riješen s najmanje 25% pripadnih bodova; pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije.

        Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 15

          Nastavne jedinice za Predavanja Broj sati
        1.

        1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA:
        1.1. Analogni i digitalni sustavi
        1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav
        1.3. Kodovi i kodiranje
        2. BROJEVNI SUSTAVI
        2.1. Poliadski brojevni sustavi
        2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

        3 sata
        2.

        3. ARITMETIKA PO MODULU
        3.1. Definicija sume po modulu kao grupe
        3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu
        3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu
        3.4. Primjena drugog komplementa
        4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI
        4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova
        4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija
        4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika
        4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika
        4.5. Komplementarna MOS tehnologija
        4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

        3 sata
        3.

        5. BOOLEOVA ALGEBRA
        5.1. Booleova algebra i algebra logike
        5.2. Postulati algebre logike
        5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom
        5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable
        6. BOOLEOVE FUNKCIJE
        6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje
        6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija
        6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija
        6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

        3 sata
        4.

        7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI
        7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima
        7.2. Svojstva negirane funkcije
        7.3. Minimalni normalni oblici
        7.4. Razbijanje PDNO na preostale funkcije
        8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA
        8.1. Elementarne funkcije
        8.2. Potpuni skup funkcija
        8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI)
        8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

        3 sata
        5.

        9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA
        9.1. Kriteriji minimizacije
        9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika
        9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja)
        9.4. Postupak minimizacije PKNO
        10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA
        10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom
        10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije
        10.3. Harvardski postupak minimizacije
        10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima
        10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima
        10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

        3 sata
        6.

        11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE
        11.1. Selektor/multiplekser
        11.2. Dekoder/demultiplekser
        11.3. Enkoder s prioritetom
        12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM
        12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom
        12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m
        12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m
        12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla

        3 sata
        7.

        13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM
        13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom
        13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m
        13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m
        13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla
        14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA
        14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura
        14.2. Optimalna veličina MD strukture
        14.3. Memorije sa samom očitavanjem
        15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE
        15.1. Definicija programabilne logičke strukture
        15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array)
        15.3. GAL (Generic Array Logic)
        15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

        3 sata
        8.

        1. kolokvij

        9.

        16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI
        16.1. Kombinacijski sklopovi
        16.2. Sekvencijalni sklopovi
        16.3. Kašnjenje i pamćenje
        17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU
        17.1. Diskretno vrijeme
        17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu
        17.3. Sinkroni sklopovi
        18. BISTABIL KAO SKLOP
        18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil
        18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom
        18.3. Bistabil kao funkcionalni blok
        18.4. Standardni bistabili

        3 sata
        10.

        19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA
        19.1. Model realizacije općih bistabila
        19.2. Metoda rekonstrukcije
        19.3. Metoda izjednačavanja
        19.4. Metoda za D bistabil
        20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA
        20.1. Registar
        20.2. Pomačni registar
        20.3. Brojilo

        3 sata
        11.

        21. DIGITALNI AUTOMAT
        21.1. Sustav s upravljanjem
        21.2. Svojstva automata
        22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA
        22.1. Automat kao petorka
        22.2. Zapisivanje automata
        22.3. Sinteza automata

        3 sata
        12.

        23. ZADAVANJE AUTOMATA
        23.1. Pristupi zadavanju automata
        23.2. Vrste ulazne sekvence
        23.3. Postupak zadavanja korak po korak
        23.4. Primjena postupka korak po korak
        24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA
        24.1. Odnosi jednakosti među automatima
        24.2. Definicija ekvivalentnosti automata
        24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja
        24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije
        24.5. Minimizacija primitivne tablice

        13.

        25. NAPREDNI POSTUPCI MINIMIZACIJE AUTOMATA
        25.1. Huffman-Mealy algoritam
        25.2. Paul-Unger algoritam
        26. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA
        26.1. Model realizacije automata
        26.2. Kodiranje automata
        26.3. Tablica automata s kodovima
        26.4. Sinteza konkretnog automata
        27. AUTOMATI I ALGORITMI
        27.1. Programabilni automat
        27.2. Algoritam
        27.3. Turingov stroj

        3 sata
        14.

        28. AUTOMATI I JEZICI
        28.1. Značaj analize jezika
        28.2. Kompleksnost algoritama
        28.3. Izračunljivost
        28.4. Taksonomija automata i jezika
        29. ALGEBRA DOGAĐAJA
        29.1. Elementarni i složeni događaji
        29.2. Operatori algebra događaja
        30. ZADAVANJE AUTOMATA REGULARNIM IZRAZOM
        30.1. Zadavanje automata s pomoću RI
        30.2. Indeksiranje RI
        30.3. Dobivanje strukture automata iz RI

        3 sata
        15.

        2. kolokvij

          Nastavne jedinice za Auditorne vježbe Broj sati
        1.

        1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA:
        1.1. Analogni i digitalni sustavi
        1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav
        1.3. Kodovi i kodiranje

        2 sata
        2.

        2. BROJEVNI SUSTAVI
        2.1. Poliadski brojevni sustavi
        2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

        2 sata
        3.

        2. BROJEVNI SUSTAVI
        2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima
        2.4. Primjene binarnih kodova

        2 sata
        4.

        3. ARITMETIKA PO MODULU
        3.1. Definicija sume po modulu kao grupe
        3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu
        3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu
        3.4. Primjena drugog komplementa

        2 sata
        5.

        4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI
        4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova
        4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija
        4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika
        4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika
        4.5. Komplementarna MOS tehnologija
        4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

        2 sata
        6.

        5. BOOLEOVA ALGEBRA
        5.1. Booleova algebra i algebra logike
        5.2. Postulati algebre logike
        5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom
        5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable
        6. BOOLEOVE FUNKCIJE
        6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje
        6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija
        6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija
        6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

        2 sata
        7.

        7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI
        7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima
        7.2. Svojstva negirane funkcije
        7.3. Minimalni normalni oblici
        7.4. Razbijanje PDNO na preostale funkcije
        8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA
        8.1. Elementarne funkcije
        8.2. Potpuni skup funkcija
        8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI)
        8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

        2 sata
        8.

        9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA
        9.1. Kriteriji minimizacije
        9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika
        9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja)
        9.4. Postupak minimizacije PKNO
        10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA
        10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom
        10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije
        10.3. Harvardski postupak minimizacije
        10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima
        10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima
        10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

        2 sata
        9.

        11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE
        11.1. Selektor/multiplekser
        11.2. Dekoder/demultiplekser
        11.3. Enkoder s prioritetom
        12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM
        12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom
        12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m
        12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m
        12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla

        2 sata
        10.

        13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM
        13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom
        13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m
        13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m
        13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla
        14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA
        14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura
        14.2. Optimalna veličina MD strukture
        14.3. Memorije sa samom očitavanjem
        15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE
        15.1. Definicija programabilne logičke strukture
        15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array)
        15.3. GAL (Generic Array Logic)
        15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

        2 sata
        11.

        16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI
        16.1. Kombinacijski sklopovi
        16.2. Sekvencijalni sklopovi
        16.3. Kašnjenje i pamćenje
        17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU
        17.1. Diskretno vrijeme
        17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu
        17.3. Sinkroni sklopovi
        18. BISTABIL KAO SKLOP
        18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil
        18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom
        18.3. Bistabil kao funkcionalni blok
        18.4. Standardni bistabili

        2 sata
        12.

        19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA
        19.1. Model realizacije općih bistabila
        19.2. Metoda rekonstrukcije
        19.3. Metoda izjednačavanja
        19.4. Metoda za D bistabil
        20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA
        20.1. Registar
        20.2. Pomačni registar
        20.3. Brojilo

        2 sata
        13.

        21. DIGITALNI AUTOMAT
        21.1. Sustav s upravljanjem
        21.2. Svojstva automata
        22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA
        22.1. Automat kao petorka
        22.2. Zapisivanje automata
        22.3. Sinteza automata
        23. ZADAVANJE AUTOMATA
        23.1. Pristupi zadavanju automata
        23.2. Vrste ulazne sekvence
        23.3. Postupak zadavanja korak po korak
        23.4. Primjena postupka korak po korak
        24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA
        24.1. Odnosi jednakosti među automatima
        24.2. Definicija ekvivalentnosti automata
        24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja
        24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije
        24.5. Minimizacija primitivne tablice

        2 sata
        14.

        25. NAPREDNI POSTUPCI MINIMIZACIJE AUTOMATA
        25.1. Huffman-Mealy algoritam
        25.2. Paul-Unger algoritam
        26. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA
        26.1. Model realizacije automata
        26.2. Kodiranje automata
        26.3. Tablica automata s kodovima
        26.4. Sinteza konkretnog automata
        27. AUTOMATI I ALGORITMI
        27.1. Programabilni automat
        27.2. Algoritam
        27.3. Turingov stroj

        2 sata
        15.

        28. AUTOMATI I JEZICI
        28.1. Značaj analize jezika
        28.2. Kompleksnost algoritama
        28.3. Izračunljivost
        28.4. Taksonomija automata i jezika
        29. ALGEBRA DOGAĐAJA
        29.1. Elementarni i složeni događaji
        29.2. Operatori algebra događaja
        30. ZADAVANJE AUTOMATA REGULARNIM IZRAZOM
        30.1. Zadavanje automata s pomoću RI
        30.2. Indeksiranje RI
        30.3. Dobivanje strukture automata iz RI

        2 sata
          Nastavne jedinice za Laboratorijske vježbe Broj sati
        1.

        Elementarni logički sklopovi

        2 sata
        2.

        Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI

        2 sata
        3.

        Sinteza sklopova primjenom multipleksera

        2 sata
        4.

        Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL)

        2 sata
        5.

        Sinteza bistabila

        2 sata
        6.

        Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima

        2 sata
        7.

        Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL), Simulacija Turingovog stroja

        2 sata
        Niste više prijavljeni

        Istekla vam je prethodna prijava te se morate ponovno prijaviti.

        Nastao je problem u radu sustava

        Informacije o problemu smo pohranili i nastojat ćemo ga riješiti. Ako vas ova greška sprječava da obavite nešto važno, možete nas odmah kontaktirati na helpdesk@fesb.hr.

        Vaš preglednik nije podržan

        Koristite web preglednik koji nije podržan. Za puno korisničko iskustvo, preuzmite najnoviju inačicu vašeg preglednika.